Na medijskom nebu Bosne i Hercegovine u ovoj godini mapirano je 488 informativnih portala, od čega 82 uopšte nemaju impresum, 209 ima nepotpun, a samo 197 potpun.
- U BiH postoji 488 portala, a manje od polovine ima potpun impresum.
- Čak 82 portala nemaju nikakav impresum, što otvara prostor za dezinformacije.
- Stručnjaci upozoravaju da portali bez impresuma služe za političke obračune.
- Traži se hitno donošenje zakona o medijima i regulacija onlajn portala.
Pokazuju to najnoviji podaci Savjeta za štampu i onlajn medije Bosne i Hercegovine koji su objavljeni u izvještaju “Mapiranje informativnih veb-portala u Bosni i Hercegovini”, pišu “Nezavisne“.
Kako je navedeno, 378 portala, ili 77 odsto, su isključivo onlajn mediji, dok je 110 portala ili 23 odsto digitalna ekstenzija tradicionalnih medija.
“U privatnom vlasništvu je 88 odsto portala (431), a 57 pripada javnim institucijama”, istakli su iz Savjeta za štampu i onlajn medije BiH dodajući da tek 17 odsto portala ispunjava osnovne standarde transparentnosti.
Teren za širenje dezinformacija
Kao jedan od mogućih uzroka ovakvog stanja iz Savjeta navode nedovoljnu razvijenost svijesti o značaju transparentnosti i profesionalnih standarda.
“Kod dijela vlasnika portala, naročito onih koji dolaze iz neformalnog ili lokalnog konteksta, impresum se i dalje ne doživljava kao profesionalna obaveza, već kao opcionalna stavka bez stvarnih posljedica”, navode oni.
Prema riječima iz istraživanja, portali bez impresuma ostavljaju publiku bez mogućnosti da zna ko stoji iza sadržaja i kome se može obratiti u slučaju prigovora.
“Takođe, ovakvi portali su često i najpogodniji teren za širenje dezinformacija, prikriveno političko oglašavanje ili druge manipulativne prakse, jer nema institucionalnog identiteta koji bi bio odgovoran za objavljeni sadržaj”, navodi se u istraživanju.
Kako dodaju, portali bez impresuma obično imaju kratak vijek trajanja.
“Takvi portali se posebno intenzivno pojavljuju u vrijeme predizbornih kampanja, kada služe kao instrumenti političkog obračuna, platforme za targetirano širenje narativa i diskreditaciju političkih oponenata”, ističu oni.
Iza portala bez impresuma mahom stoje političke partije
Godinama unazad i brojni mediji i medijski radnici pokušavaju objasniti javnosti koliko je bitno da obrate pažnju na impresum portala koje čitaju, a prema riječima Sandre Gojković Arbutine, glavne i odgovorne urednice “Nezavisnih novina” i potpredsjednice Upravnog odbora Savjeta za štampu i onlajn medije BiH, iza portala bez impresuma obično se krije interes s lošom namjerom, a prije svega diskreditacija političkih protivnika i različiti drugi interesi.
“Praksa pokazuje da iza portala bez impresuma mahom stoje političke partije koje koriste zakonsku prazninu da se na taj način obračunavaju sa protivnicima i objavljuju sve što nijedan medij sa dignitetom ne bi objavio”, kaže Gojković Arbutina.
Kako dodaje, kada se pogledaju podaci Savjeta, manje od pola aktivnih portala ima potpun impresum.
“I ovo što je registrovano kao nepotpuno je mahom samo mail adresa ili broj telefona, što je sušta forma da se pokuša napraviti privid transparentnosti, bez navođenja odgovornih osoba. Zakon o medijima i dalje nemamo, ali je pitanje da li će se i on moći izboriti s medijima koji nemaju impresum, jer bi domene takvih portal trebalo gasiti. Drugog načina nema da se takve pošasti zaustave u trovanju medijskog prostora i sluđivanju javnosti, ali u tom slučaju bi morali biti uključeni i pravosudni organi i operateri”, objašnjava ona.
Prema njenim riječima, jedini način za borbu u ovom trenutku je konstantno apelovanje na javnost da se informiše ko stoji iza kojeg medija i da čitaocima to bude prvi korak kad otvore bilo koji portal.
Poplava fejk vijesti ako se ne sredi tržište
Ovakvo stanje na bh. medijskom nebu Elvir Padalović, novinar i urednik portala Buka, opisuje kao nesređeno stanje u kojem samo profesionalni mediji ispaštaju.
“Ovo je jedna močvara lažnih medija koji postoje kao oružje za obračun političkih aktera, za blaćenje, ali istovremeno i kao sredstvo finansijskih manipulacija. Potrebno je srediti tržište na način da se maksimalno učini vlasništvo takvih medija transparentnim. U suprotnom izborna 2026. godina biće poplavljena fejk vijestima i fejk medijima”, navodi on u razgovoru za “Nezavisne novine”.
Onlajn sfera potpuno neuređena
Anđela Kuprešanin Vukelić, profesorica na Katedri za novinarstvo i komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da portali bez impresuma obično zloupotrebljavaju onlajn medijski prostor.
“Ovi podaci pokazuju da je naš medijski prostor, naša onlajn sfera, potpuno neuređena ili velikim dijelom neuređena i uglavnom podliježe tim mehanizmima samoregulacije”, kaže Kuprešanin Vukelićeva dodajući da u BiH postoji Kodeks za štampane i onlajn medije, ali da on nema stvarnu snagu ukoliko imamo jedan ovako neuređen prostor kakav imamo.
Prema njenim riječima, ovo stanje na medijskom tržištu trebalo bi srediti i regulisati novim zakonom o medijima.
“Najbolje bi rješenje bilo da se tim zakonom obuhvate i onlajn mediji, odnosno medijski portali. Mislim da je krajnje vrijeme da se tome kroz zakon stane na kraj, jer ako nemamo zakonsko uporište, onda nemamo ni mehanizam kako da ih sankcionišemo ili uređujemo”, objašnjava Kuprešanin Vukelićeva za “Nezavisne novine”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com