Dvodecenijski besmisao postojanja Komisije za koncesije BiH, ili Lezi ‘ljebe da te jedem

Komisija za koncesije BiH, u javnosti poznata po svom neradu u posljednjih dvadesetak godina i time što za ovaj period nije izdala nijednu koncesiju, zatražila je da tokom naredne godine dobije blizu 40 odsto više novca nego do sada. Iz komisije tvrde da im je potrebno čak 1.685.000 maraka za “normalan rad”.

Kako je navedeno u Programu rada za 2026. godinu, ovaj novac im je neophodan kako bi i dalje “osigurali održiv i pametan ekonomski razvoj BiH”, piše “Glas Srpske“. Pri tome, nigdje se u ovom programu ne pominje da ovo tijelo za sve ove godine nije izdalo nijednu koncesiju, pa stoga nije jasno kako to onda planira da doprinese ekonomskom razvoju, osim trošenjem novca koje dobije na ime plata, stimulacija, raznih naknada za seminare.   

Prema nekim procjenama, kada se sve sabere, Komisija je od svog osnivanja 2002. godine, pa do danas, poreske obveznike koštala više od 20 miliona maraka, a većina tog novca otišla je na plate, što možda i ne bi bilo problematično da zaposleni u ovoj instituciji nešto smisleno rade, osim što više od dvije decenije provlače kartice za dolazak na posao.

Sudeći prema novom programu rada za narednu godinu, zaposlene u ovoj komisiji ne grize mnogo savjest, ali ni one koji im sve ove godine odobravaju milionske iznose. A i zašto bi kada su sve dosadašnje inicijative da ova komisija bude ukinuta propadale, jer nisu dobijale zeleno svjetlo u Parlamentu BiH.

Nikom nije zasmetao ni nedavno objavljeni revizorski izvještaj, iz kog se može vidjeti da su zaposleni isplaćivali sebi i stimulacije za (ne)rad. One su iznosile od 125 do 600 maraka, a odnosile su se na, kako je pojašnjeno, “povećan obim poslova i obavljanje dodatnih složenijih poslova”. Pri tome nije navedeno i kojih te šta je uopšte složeno u njihovim poslovima, osim kako obrazložiti smislenost daljeg egzistencijalnog opstanka ove institucije, a što uostalom predstavlja i pomenuti program rada za 2026.  

To su uostalom u jednom dijelu konstatovali i sami revizori koji su u svom posljednjem izvještaju za 2024. istakli da Komisija za koncesije isplatu stimulacija ne vrši na osnovu “mjerljivih pokazatelja dodatnog angažmana i izuzetnih rezultata u radu”. Ukazano je da analizom sadržaja pojedinačnih rješenja o isplati ovih naknada – navedena obrazloženja uglavnom uopštena, te da nema pojašnjenja kako je i zbog čega došlo do navodnog povećanja obima posla. Pri tome, nije obrazloženo ni o kakvim se poslovima radi.

Prema riječima šefa Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Sanje Vulić, iako se godinama priča o nesvrsishodnosti postojanja ove Komisije, ona nažalost i dalje postoji predstavljajući samo veliki finansijski teret, a nikako neko smisleno državno tijelo koje doprinosi nekom “ekonomskom razvoju i napretku”.

– I ova Komisija je jedan od primjera, možda i najboljih, u kakvoj apsurdnoj i skrpljenoj državi živimo. Ništa se sistemski i planski ne radi, te onda ne treba ni da čudi što ovakvih i sličnih tijela na državnom nivou ima u izobilju, a koji ne služe apsolutno ničemu, osim što skupo koštaju poreske obveznike. Cilj je bio napraviti paralelne institucije, koje bi obesmislile slične u Srpskoj. Koliko je BiH apsurdna država, govori i to što stranci kroje budžete, planove i rashode na državnom nivou. Njih nije briga kako će živjeti građani BiH, kao ni one u Sarajevu koji pristaju da budu dio njihovih igara. Nadam se da će i građani u FBiH konačno spoznati sve ove apsurde, dok ne bude kasno i BiH postane svjetski primjer “apsurdistana” – kaže za “Glas Srpske” Vulićeva.

Plate i naknade

Kada su i pitanju rashodi – na koje stavke odlazi najviše novca kada je u pitanju rad Komisije za koncesije BiH, to su onda bruto plate 11 zaposlenih i one iznose 660.361 marka. Na drugom mjestu su naknade troškova zaposlenih – 114.427, pri čemu i nije baš najjasnije na šta se sve one odnose. S obzirom na broj zaposlenih, ispada da je prosječna bruto plata onih koji rade u ovoj komisiji oko 60.000 na godišnjem nivou, odnosno 5.000 maraka mjesečno. U prevodu, to znači da  je prosječna neto plata oko 2.500, što je za 1.000  maraka više od iste koja se ostvaruje na nivou BiH, a primaju je ljudi koji uistinu rade.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentari: