Ovogodišnja sjetva bi poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini mogla koštati duplo više nego prošle godine zbog drastičnog poskupljenja repromaterijala i goriva, koji su ključni u proizvodnji.
Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, rekao je za “Nezavisne novine” da bi ga prema trenutnim cijenama goriva i repromaterijala sjetva mogla koštati najmanje 40.000 KM, što je duplo više nego prošle godine.
“NPK gnojivo je prošle godine bilo 80 KM, a ova situacija s Rusijom i Ukrajinom je dovela do toga da je sada cijena do 200 KM. Takođe, NPK gnojivo za sjetvu kukuruza je bilo 80 KM, a sada je do 210 KM. I cijena sjemenskog materijala je povećana 10 odsto i mi to možemo prihvatiti, ali cijena goriva je otišla u nebesa. Ovo regresirano gorivo što dobijamo ne daje efekat jer nafta za jedan dan poskupi onoliko koliko mi dobijemo za čitav godinu”, objašnjava Bakajlić.
Prema njegovim riječima, ovo će se odraziti na proizvodnju, te istakao da će poljoprivrednici predložiti neke izmjene pravilnika kako bi se sačuvalo ono što se može sačuvati.
“Ako mi sada ne posijemo, nećemo imati šta užnjeti na jesen. Posijaćemo dovoljne količine, ali neće biti primijenjena agrotehnička mjera, odnosno neće se davati toliko da se postigne veliki prinos. Tako će prinos pšenice umjesto sedam tona po hektaru biti 3,5 do četiri tone, a kukuruza umjesto 10 tona po hektaru pet. Ovo je vrijeme za uzbunu i država mora preduzeti korake i pomoći poljoprivrednicima, inače će ostati bez hrane. Mi po ovom pitanju imamo zajednički stav s poljoprivrednicima u Federaciji BiH”, kazao je Bakajlić.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, naveo je da su cijene repromaterijala i goriva drastično porasle, te će sjetva biti skuplja za daleko više od 100 odsto.
“Mineralna gnojiva su skočila za 300 odsto, a gora je situacija to što se ne mogu nabaviti jer ih nema na tržištu. Poljoprivrednici neće odustati od sijanja, pogotovo u ovom vremenu, ali će biti slabiji prinosi. Mi nemamo druge, jer nemamo uvoza, i da bi išta opstalo mora se posijati. Vidimo da su Rusija i Ukrajina zabranile izvoz pšenice, moramo sijati da bismo preživjeli. Ukoliko se nešto ne promijeni biće katastrofa”, naglasio je Bićo.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u prvih 11 mjeseci prošle godine u jesenjoj sjetvi zasijano je 52.052 hektara poljoprivrednih površina u Republici Srpskoj, što je za 9,5 odsto manje u odnosu na isti period 2020. godine.
“U strukturi površina zasijanih u jesenjoj sjetvi, pšenica je zastupljena sa 65,7 odsto, ječam sa 16 odsto, zob sa 8,4, tritikale sa 3,6, uljana repica sa 3,3, raž sa 1,6, dok je pod ostalim kulturama zasijano 1,4 odsto ukupne površine”, navodi se u podacima.
Dodaje se da je zasijana površina ostalih zasada u odnosu na 2020. godinu manja za 79,5 odsto, i to zobi za 33,6 odsto, tritikala za 22,7, ječma za 2,1, pšenice za 0,7 odsto, dok je veća sjetvena površina pod raži za 23,4 odsto i uljanom repicom za 40,3 odsto.
Od ukupno 52.052 hektara, pšenica je zasijana na 34.119 hektara, raž na 808, ječam 8.349, zob 4.401 hektra, tritikale 1.885, uljana repica 1.744, a ostale zasijane površine 746 hektara.
(Nezavisne)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com