Brinuli su kako će usljed visokih cijena mineralnog đubriva prihraniti njive pod pšenicom, koja je i jesenas zbog istog razloga zaorana na većini parcela bez primjene ove agrotehničke mjere.
Svjesni su da baš u ovo doba godine, da bi se polja intenzivnije zelenila i da bi lakše prolazila faze rasta i razvoja, moraju pšenici pružiti ono što treba, odlučili su ratari da pritisnuti većim troškovima, obave redukovanu prihranu. Ovih su dana završili taj posao proizvođači u Semberiji, a pala je i kiša koja će omogućiti biljkama da bolje usvoje hranljive materije.
Mile Glišić obrađuje oko 22 hektara semberske oranice. Proizvodi povrće, žitarice, drži i stoku. Pšenicom je jesenas zasijao nešto više od 10 hektara zemlje. Nastojao je kaže da uz obavljenu analizu zemljišta, oranici i biljkama pruži sve po agrotehničkom kalendaru.
Ipak troškovi su daleko veći na stočarskim farmama, koje ne može dostići aktuelna cijena mesa.
Ovog smo vrijednog poljoprivrednika zatekli u bijeljinskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi. Jasno je da su podsticaji važna stavka u poljoprivredi, pa nastoje proizvođači da svoje obaveze i zahtjeve predaju u predviđenim rokovima kako bi i ostvarili to pravo.
Zadovoljni su ratari podrškom koja je prema njima usmjerena kroz dodatna podsticajna sredstva za nabavku sjemena svih hibrida kukuruza te još 100 KM po hektaru zasijane pšenice.
Procedura je takva da poljoprivrednici trebaju potpisati još jedan zahtjev kako bi dobili i ovaj dodatni podsticaj od 100 KM za pšenicu, za šta je ostavljen rok sve do kraja aprila mjeseca.
Zahtjeve za podsticaje od 300 maraka po hektaru zasijane pšenice poljoprivredni proizvođači predavali su sve do 31. marta, kada je i istekao rok predviđen Pravilnikom za ovu mjeru.Veliko je interesovanje za ovu vrstu podsticaja, a sudeći prema do sada zaprimljenim dokumentima i obim sjetve deklarisanim sjemenom pšenice je veći u Semberiji u odnosu na sjetvu iz 2020. godine.Ratare brine hoće li cijena pšenice u otkupu nadomjestiti bar dio ogromnih troškova u proizvodnji, pa šansu za dogovor koji bi odgovarao i proizvođačima i otkupljivačima žitarica vide u sastanku i razgovorima koje treba kažu obaviti već sada.
Da su otkupne cijene pšenice bile poznate znatno ranije, možda bi kaže Radić proizvođači ušli u malo jaču prihranu usjeva, kako bi se osigurali bolji prinosi hljebnog žita.
Neki su već u Semberiji ušli i u ranu sjetvu kukuruza, drugi će kažu ipak čekati da ove poslove počnu na koncu prve dekade aprila mjeseca jer početak aprila pokazuje iskustvo zna biti veoma hladan, a uspjeh sjetve leži u temperaturi zemljišta.
I dok se već uveliko priča o proljetnoj sjetvi, stiže i potvrda da će iz Turske u BiH biti uvezeno 30.000 tona mineralnog đubriva, kako bi se snabdjelo tržište i da bi se i na taj način pomoglo domaćim poljoprivrednicima. Uz visoke cijene, KANA nedostaje na tržištu. Odobren je uvoz 25.000 tona KAN đubriva i pet hiljada tona NPK đubriva.
Ministar Boris Pašalić poručuje da đubrivo treba nabaviti što prije.
Važno je razumjeti probleme proizvođača kažu semberski poljoprivrednici i pozdravljaju to što će dodatne količine đubriva iz Turske stići na domaće tržište.
Carinska stopa na uvoz mineralnih đubriva u BiH ukinuta je na osnovu inicijative koju su entitetski ministri zajedno sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa uputili Savjetu ministara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com