Grad Bijeljina će ove godine stipendirati 20 studenata za deficitarna zanimanja – profesore fizike, hemije, biologije, njemačkog i srpskog jezika, inženjere elektrotehnike, mašinstva, građevine, prerade drveta, grafičkog inženjerstva i dizajna, farmaceute, ljekare i defektologe.
U nadležnom odjeljenju gradske uprave podsjećaju da stipendije za visoko obrazovanje i naučno-istraživačke radove dodjeljuju od 2006. godine.
Prilikom dodjeljivanja stipendija vode se iskustvima iz prethodnih godina, ali i konsultacijama sa Zavodom za zapošljavanje.
Šef Odsjeka u odjeljenju za društvene djelatnosti uprave grada Bijeljina Ljubica Mlađenović kaže da su srednjoškolske stipendije 100 KM, dok studentske iznose 200 KM, a u zavisnosti od prosjeka mogu da budu i veće.
– Kriterijumi se određuju Pravilnikom o stipendijama. Dodatne bodove ostvaruju djeca bez roditelja i djeca ratnih vojnih invalida. Od ove godine stipendije se daju i djeci sa poteškoćama u razvoju. Grad Bijeljina stipendira ukupno 135 đaka i studenata, za šta je u budžetu planirano 250.000 KM. Samo ove godine je 30 novih stipendista, od čega 13 učenika generacije osnovnih škola, 6 učenika generacije srednjih i 11-oro djece s posebnim potrebama – rekla je Mlađenović.
U Zavodu za zapošljavanje RS, filijali Bijeljina, iznenađeni su izborom zanimanja koja se stipendiraju.
Rukovodilac Filijale Bijeljina Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Siniša Kajmaković podsjeća da su na evidenciji 9 profesora srpskog jezika, 14 ljekara i srodnih zanimanja, čak 18 diplomiranih farmaceuta i 11 građevinskih inženjera.
– Ta zanimanja se stoga ne mogu smatrati deficitarnim. Mislim da se nadležni vode različitim “aršinima”. Lokalna administracija bi prilikom određivanja profila za stipendiranje trebalo, prije svega, da se konsultuje s realnim sektorom – savjetuje Kajmaković.
Pita zašto se nije stipendirao inženjer vazduhoplovstva ili neko iz sektora turizma, koji je ogroman resurs, ali neiskorišten.
– Pozitivna selekcija kadrova je preduslov razvoja ovog područja – smatra Kajmaković.
Po svemu sudeći, tumačenje pojma “deficitarno zanimanje” ne poklapa se u slučaju gradske uprave i Zavoda za zapošljavanje.
Stipendije firmi
U jednom preduzeću stipendiraju učenike za zanimanje stolar, mjesečno sa oko 120 maraka.
– Prošle godine imali smo 14 učenika Tehničke škole, kojima je isplaćeno oko 5.000 KM za stipendije. Njima je to iskustvo veoma dragocjeno, a mi na taj način zadovoljavamo realnu potrebu privrede za kvalifikovanom radnom snagom. Od 7 učenika koji su bili na praksi zaposlili smo tri radnika – kažu u ovom preduzeću.
Za stipendije značajna sredstva izdvajaju i u RiTE Ugljevik. Ovo preduzeće svake godine raspisuje konkurs za čak 70 studenata.
(SrpskaInfo)