Nakon što su realizovali proljetnu sjetvu kukuruza u optimalnim rokovima, prate ratari u Semberiji stanje ove kulture, ali i strnih žita na poljima. Ulaganja su već odavno sabrali , proljećni radovi znatno su skuplji nego godinu dana ranije.
Redukovali su primjenu đubriva, a mnogi su bili prinuđeni i da se kreditno zaduže kako bi poslove na njivama priveli kraju. Nadaju se da će do polovine maja na račune ratara leći obećanih 400 KM po hektaru zasijane pšenice, što bi im kako kažu dobro došlo kako bi namirili dio troškova kojima su izloženi.
Kukuruz – najrasprostranjenija ratarica u preoljetnoj sjetvi na ovom području, stasava u vrijeme ljetnih mjeseci u kojima i usjev i zemlja često znaju oskudijevati padavinama, ali je i kultura koja zahtijeva veća ulaganja u prihranu i zaštitu, što ga samim tim čini skupljim za proizvodnju u odnosu na uzgoj pšenice.
Evidentno je da su pšenicom jesenas i u najvećoj žitnici Srpske zasijane veće površine, ipak uz manju primjenu mineralnih đubriva, ne nadaju se poljoprivrednici da će ove godine požnjeti dobre prinose hljebnog zrna.
Sjetva bez osnovnog đubriva, a sijalo se i bez poštovanja plodoreda, te nemogućnost da bude obavljena druga prihrana pšenice doći će na naplatu u žetvi. Ipak kako bi sačuvali uloženo ukoliko i vremenski godina bude nepredvidiva, mnogi su u Semberiji odlučili da osiguraju usjeve, među njima najveći broj onih proizvođača koji su odlučili da osiguraju pšenicu.
Uz podsticaje za ove namjene od resornog ministarstva ovi u Semberiji će ove godine moći da računaju i na subvenciju kroz lokalni Pravilnik bijeljinskog Agrarnog fonda.
U priči o glavnom dokumentu-Pravilniku za lokalne podsticaje učestvovali su predstavnici udruženja poljoprivrednika, kako smo vas već i informisali u prethodnoj emisiji, uvaženo je 80 odsto njihovih prijedloga o raspodjeli ovogodišnjih sredstava za podsticaje. Radić ističe da podrška osiguranju usjeva i sa lokalnog nivo mnogo znači proizvođačima, ali dodaje da je među poljoprivrednicima bilo i onih koji nisu za ovu mjeru.
Godina je teška za poljoprivrednu proizvodnju, ulažu poljoprivrednici i napore i sredstva kako bi ostali u poslu koji je za mnoge od njih i osnovni izvor prihoda na porodičnim gazdinstvima. U vrijeme veoma većih ulaganja, redovnost isplate podsticaja i uopšte subvencije u poljhoprivredi, svakom sektoru su naglašavaju glavni akteri ove priče dobro došli.
Uvažili su nadležni na lokalnom nivou i to da grad snosi troškove kamate za poljoprivredne kredite, napominje Radić.
Jasno je kažu poljoprivrednici da podsticajne mjere uspijevaju održati proizvodnju, što se do sada pokazalo u praksi. A može li se uz podsticaje u kriznoj godini bar do pozitivne nule, ali i do toga da se mladi ljudi više uključe u unapređenje stanja u agraru, krenuvši od vlastitih imanja.
Prošle godine u jeku žetve ratari su pšenicu prodali po cijeni od 37 maraka podsjeća Radić i ističe da niko od njih pšenično zrno nije predao po cijeni od 70 maraka koliko iznosi trenutno, pa apeluje na nadležne da iniciraju sastanak proizvođača i mlinara kako bi se povela priča o ovogodišnjoj otkupnoj cijeni jer jasno je da domaće hljebno zrno ne smije biti cijenom obezvrijeđeno.
Stanje je kod nas daleko od dobrog, ističe Radić ali dodaje da se odustati ne smije te da se mora ići naprijed.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com