Jovica Savić duvan uzgaja na oko 100 dunuma zemlje. Već u samom startu zasnivanja novog ciklusa, odlučan je kaže da smanji površine pod duvanom koji zahtijeva ogromna ulaganja, a iz godine u godinu isplativosti nema jer dok cijena duvana stoji, dnevnice sezonskim radnicima sve su veće.
Proizvodnja duvana je tradicionalni posao u Semberiji, nekada je kažu duvanari trebalo manje uložiti u impute, bilo je i olakšica samo da bi se zaštitila i očuvala proizvodnja.
Cijena duvana gotovo tri decenije ista, pa sve manje proizvođača ostaje u ovom poslu.
Kada bi cijena duvana bila veća riješen bi bio i problem crnog tržišta jer organizovana proizvodnja ima brojne prednosti. Prije pet godina podsticaji na ovu proizvodnju bili su oko tri marke, danas je ta subvencija 30 pfeninga.
U prvoj dekadi marta počela je i sjetva duvana. Ovaj posao je na organizatoru proizvodnje. Zainteresovanosti ima, ali ne kao prethodnih godina, pa će i duvan biti zasađen na manjoj površini zemlje u odnosu na lane. Ova industrijska biljka zagospodariće na oko 230 hektara zemlje.
Sjetva će trajati dvadesetak dana nakon čega će kontejneri na hidroponiju gdje će duvan u plastenicima prolaziti faze rasta i razvoja.
Duvan zahtijeva ulaganja po hektaru od oko 5.000 maraka, što je za mnoge vrtoglava cifra. Do sada je otkupljivač sklopio ugovore sa 28 proizvođača na području Posavine i 50 proizvođača u Semberiji.
U preduzeću “Duvan” ističu probleme sa kojima se suočavaju, ovaj je posao napominju opterećen nametima UIO. Napominju da su iz otkupa ove godine isključili pojedine proizvođače koji u sezoni otkupa predaju duvan lčošijeg kvaliteta dok onaj kvalitetniji uglavnom završava na crnom tržištu.
Problem crnog tržišta posebno je izražen u posljednjih nekoliko godina i smatra se da preko 50 odsto duvanskih proizvoda završi na crnom tržištu.
Povećanjem akciza gubi država, dok buja crno tržište, a na gubitku su i organizatori proizvodnje jer manje duvana stiže na otkup. Predložene su i mjere kojima bi ova problematika bila riješena.
Evidentni su i problemi sa plasmanom otkupljenog i dorađenog duvana, na šta je u najvećoj mjeri uticala pandemija virusa korona, uzimajući u obzir činjenicu da su za duvan zainteresovani inostrani kupci.
Planirani su prinosi 1.500 kilograma po kektaru duvana, ipak sve će odrediti vremenske prilike koje će propratiti ovogodišnju proizvodnju. A proizvodnja duvana je teška i mukotrpna, kako bi se suzbilo crno tržište i da bi bilo više ekonomičnosti u poslu treba ići u smjeru povećanja podsticaja za ovaj posao, koji će u suprotnom biti ugašen.
