U BiH se krajem maja, poslije šest godina, pojavilo bjesnilo, a iz Instituta za zdravlje upozoravaju na oprez.Bjesnilo je dijagnostifikovano kod leša lovačkog psa iz Srebrenice. Posljednji slučaj bjesnila u BiH zabilježen je 2014. godine. U RS su preduzete odgovarajaćuje mjere.
Nacionalna referentna laboratorija za bjesnilo Bosne i Hercegovine je krajem prošlog mjeseca dijagnostikovala bjesnilo kod leša lovačkog psa s područja opštine Srebrenica.
S obzirom da je u pitanju lovački pas, pretpostavlja se da je došao u kontakt s bijesnom lisicom te su nadležni organi u Republici Srpskoj izdali niz mjera kojima će pokušati pronaći pozitivnu lisicu pojačanim izlovljavanjem na tom području.
Bjesnilo je zarazna bolest zoonoza, koja može da se prenese sa životinje na čovjeka, a iako je njeno liječenje nemoguće, postoje uspješne mjere prevencije, poput vakcinacije životinja i njihovo testiranje.Posljednji slučaj bjesnila u Semberiji zabilježen je prije skoro dvije decenije.
zadnji slučaj bjesnila utvrđen je 2014. godine, takođe kod psa kada vakcinalnim kampanjama bjesnilo držano pod kontrolom sve do 2018. godine, kada je izvršena zadnja distribucija vakcina.
Na važnost ovog izuzetno opakog, fatalnog oboljenja ukazuju i podaci WHO prema kojima godišnje u svijetu od bjesnila umire 59.000 ljudi, od čega 40 posto djeca mlađa od 15 godina.
Nakon pojave bjesnila na području Srebrenice, reagovalo je i resorno ministarstvo, u današnjem saopštenju navode da su preduzeli čitav niz mjera na suzbijanju i iskorjenjivanju bjesnila životinja.
“Nakon izvršenog epidemiološkog izviđanja proglašeno je ugroženo i zaraženo područje prečnika 10 kilometara od samog žarišta na području opštine Sreberenica, kao i na dijelu teritorije koja pripada opštini Bratunac, sa jasno propisanim mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja bjesnila. Uz naređenu preventivnu vakcinaciju životinja, zabranu prometa, naređen je i pojačan odstrel lisica i divljih mesoždera”
U 95 posto slučajeva bjesnilo se na čovjeka prenosi sa psa. Zato je jako bitna vakcinacija ovih životinja, jer vakcinisan pas ne može širiti bjesnilo. Međutim, prema informacijama veterinarskih službi iako je prema zakonu obavezna vakcinacija pasa, u praksi to baš i nije slučaj.
Profesorica Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Lejla Velić je pojasnila da je kod zaraženog psa razvijena klinička forma tzv. furiozna forma, što je olakšalo veterinarima na terenu da posumnjaju na bjesnilo te da dostave uzorak u laboratoriju.
Iz resornog ministarstva RS navode da će u narednih mjesec dana biti sprovedena akcija oralne vakcinacije lisica. Ministarstvo apeluje na stanovništvo da se pridržavaju naređenih mjera i da imaju adekvatnu saradnju sa nadležnima, kako bi spriječili širenje ove bolesti.
Kod ljudi bolest se javlja u dva različita oblika i napada nervni sistem, a prvi znaci bjesnila kod čovjeka javljaju se obično pošto su rane od ujeda već zarasle, a mogu se javiti već četrnaestog dana poslije ujeda, pa čak može proći i dva mjeseca ako je riječ o ranama na prstima noge.
Za to vrijeme rana zaraste, kao i svaka druga, a ponekad se oko ožiljka javljaju bolovi, mravci, peckanja, a sama rana je neosjetljiva.
Osobe koje su su profesionalno ugrožene virusom bjesnila /veterinari i veterinarski tehničari, šumski radnici, lovci, lovočuvari, laboratorijski i terenski radnici/ trebali bi da se unaprijed zaštite vakcinom protiv bjesnila – istakli su iz Instituta za zdravlje i bezbjednost hrane.
