Proljećni razvoj pčelinjih zajednica i priprema pčela za bagremovu pašu, bile su teme stručnog predavanja koje je u Bijeljini okupilo pčelare sa područja Semberije i Majevice. Ovo su teme koje privlače veliku pažnju pčelara, naročito u krajevima poput ovih gdje je pčelarstvo dobro razvijeno, smatra profesor Mića Mladenović, koji je četiri godine svog radnog iskustva proveo i na Poljoprivrednom fakultetu u Bijeljini.
Sa početkom cvjetanja trava i u sezoni behara voćnih vrsta treba savjetuje on proširivati i košnice.
Poslije bagremove paše kada se iskoristi potencijal ovog područja, potrebno je smatra Mladenović okrenuti se selidbi pčela ka većoj nadmorskoj visini, kako bi se iskoristile dvije pčelinje paše na ovoj istoj biljnoj vrsti. Oni koji se ove prakse pridržavaju kažu da “med na točkovima rodi”.
Uz relativno blagu zimu te česte oscilacije dnevnih temperatura i potrošnja meda i hrane za pčele bila je povećana tokom prethodnog perioda, naročito jesenas. Pčele baš sada od pčelara zahtijevaju posebnu njegu.
Prošlom godinom pčelinje paše ne mogu se pohvaliti pčelari, loše ih sezone prate već neko vrijeme.Nemanja Nikolić u Vršanima u pčelarstvu je kaže oko pet decenija, mlad je počeo a danas pčelari sa 120 košnica. Kao u svim sektorima poljoprivrede i u ovom su poskupljenja evidentna. Podsticaji sa lokalnog nivoa bi kaže ovaj pčelar trebalo da budu daleko veći.
Poskupio je i med, a pčele su iz zime u njegovim pčelinjacima kaže izašle spremne za bagremovu pašu. Na ponos je pčelarima ovog kraja kvalitetan med koji vrijedne radilice znaju prikupiti i koji im priroda zna podariti. Posebno ističu i to što je u ovom kraju nakon dugo, dugo … godina zamedila i hrastova šuma.
Uložili su znanje, trud i sredstva kako bi pčele iz zime izašle jake i spremne dočekale bagremovu pašu, košnice su pune pčela, pa ne napušta nada pčelare da će i vremenski uslovi ovoga puta omogućiti pčelama slobodan let i bogatije sakupljanje nektara.
Uslovi za pčelarenje na području sembersko-majevičke regije veoma su dobri, kažu u Udruženja “Zlatna košnica”, koje okuplja više od 70 pčelara. Na ponos im je to što je u njihovim redovima sve više mladih pčelara.
U Savezu udruženja pčlera Srpske kažu da je saradnja sa ministarstvom poljoprivrede Srpske više nego dobra jer su i sredstva namijenjena pčelarstvu značajno rasla.Sve je veće i interesovanje pčelara za nabavku pčelarske opreme kroz Pravilnik o kapitalnim investicijama.
Obično se počinje pčelariti sa tri do pet košnica, stručnjaci kažu da treba krasti iskustvo i zanat od starijih pčelara i sigurnijim koracima ići ka širenju pčelinjaka. Ekonomsko pčelarenje je od 150 do 200 košnica da se može solidno živjeti, voziti automobil a da se ne oskudijeva ni u čemu, kaže profesor Mladenović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com