Interventni otkup tovnih svinja, koji je u Srpskoj realizovan od 3. avgusta do 30. oktobra, rasteretio je domaće farme koje su zbog pandemije virusa korona ostale bez tržišta.
Za otkup svinja Vlada Republike Srpske izdvojila je milion maraka, ali su s krajem jeseni stigli novi problemi.
Iako je najviše tovljenika otkupljeno u Semberiji, već nekoliko nedjelja nakon završenog interventnog otkupa u ovom dijelu Republike Srpske ponovo isti problemi. Novi turnus tovljenika i prasadi stigao je za tržište, kupaca nema, a cijena nije rentabilna.
U interventnom otkupu tržišnih viškova tovnih svinja koji je trajao tri mjeseca otkupljeno je oko 10.000 tovljenika po povoljnijoj cijeni od tržišne.
Po završetku interventnog otkupa cijena tovljenika je pala. Na farmama je stigao je novi turnus svinja za prodaju, ponuda je velika, potražnja mala, dok je stočna hrana poskupila.
Svinje gube na klasi i stvaraju dodatne trošove uzgajivačima. Dok ne isprazne obore ne mogu da počnu novi ciklus proizvodnje. Zbog toga su u problemu i proizvođači prasadi. Slična situacija je i u seoskim domaćinstvima koja uglavnom trguju na stočnoj pijaci.
Nema računice
Dragiša Vulić iz Male Obarske kaže da nekoliko dana pokušava bezuspješno prodati prasce na bijeljinskoj pijaci.
– Ljudi samo razgledaju, slažu se da je cijena niska, ali opet kupaca nema. Ne pamtim da je ikada bilo 2,5 marke po kilogramu. Dovezem životinje na pijacu i vratim ih, ne mogu ih pokloniti. S druge strane, stočna hrana je sve skuplja, tako da je to prava propast – kaže ovaj domaćin.
I Đorđe Vakčić iz Male Obarske kaže da je cijena prasića i tovljenika preniska i da nema nikakve računice.
– Prasad žive vage po kilogramu prodaje se za 2,8 do tri KM, prasci veće kilaže idu i po 2,5 KM, debeljaci na veliko od 2,5 do 2,6 KM. Kukuruz je skup, već je 30 KM po metru, ječam 37, a da ne pričamo o koncentratima, premiksima, kojekakvim dodacima – kaže Vakčić.
Najgore je, kaže, što je pandemija virusa korona zaustavila svadbe, krštenja, slavlja, spriječila dolazak naših ljudi iz dijaspore, što se itekako odrazilo na potražnju.
– Ako i kupuje neko za zamrzivač, to je jedno prase, dva. Problem su velike svinje, koje prerastu težinu i klasu, što im automatski obara cijenu. Onda one „pojedu“ same sebe. Nadamo se da će se stanje malo poboljšati sada, u vrijeme svinjokolja – kaže Vakčić.
Interventni otkup 200 svinja s farme Slobodana Petrića u Magnojeviću značajno je rasteretio ovo domaćinstvo. Međutim, samo dva mjeseca kasnije suočio se s istim problemom.
– Sada imam oko 250 svinja koje bi trebalo da prodam do kraja decembra kako ne bi prerasli klasu. Situacija je veoma nepovoljna. Naročito posljednjih mjesec-dva nemamo tržište. Veliki problem nam pravi nekontrolisan uvoz i nestabilno tržište – kaže ovaj ugledni semberski farmer.
Mjere
Iz resornog ministarstva preduzeli su mjere da bi poboljšali situaciju i ublažili probleme koje je stvorila pandemija virusa korona.
Za otkup 4.700 junadi, 10.000 tovnih svinja, 12.000 tona povrća izdvojili su pet miliona maraka iz Kompenzacionog fonda. Razmatraće i uvođenje određenih taksi na uvoz proizvoda u periodu kada je tržište preplavljeno tim istim, domaćim proizvodima.
Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH upućen je apel mesoprerađivačima da otkupe domaću proizvodnju po tržišnoj cijeni, s obzirom na to da je riječ o količini koju bez problema može apsorbovati tržište BiH. Proizvodnja svinjskog mesa na domaćim farmama može pokriti tek 30 odsto potreba stanovništva.
Stočari smatraju da je jedino rešenje zabrana uvoza u periodu kada se pojave viškovi na domaćem tržištu ili uvođenje prelevmana na uvezenu robu.
Predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, Savo Bakajlić, upozorava da se mora spriječiti nelojalna konkurencija.
– Trebalo bi da se redukuje uvoz. Čujem da su ušle neke svinjske polutke iz Austrije, ponovo po niskim cijenama. Tamošnji proizvođači imaju dobre subvencije, pa im se isplati i na taj način se uspješno rješavaju viška. I o tome nadležni u BiH moraju da povedu računa – naglašava Bakajlić.
(SrpskaInfo)
