Stajići koji godinama uzgajaju i prerađuju kupus u vlastitoj režiji, odlučni su da kroz aplikaciju na evropska grant sredstva kroz projekat EU FOR AGRI, dodatno unaprijede posao. Planirali su da nabave savremenu opremu, među kojom se izdvajaju solarni paneli za navodnjavanje usjeva. Oni koji su u okruženju ovakvu ideju već primjenili na njivama, kažu da Solarna energija i poljoprivreda idu ruku pod ruku”.
Prošlu godinu će uzgajivači kupusa u Semberiji pamtiti kažu po lošem. Mnogi su usljed nemogućnosti plasmana bez obzira da li imali svježi ili kiseli kupus za prodaju, bili prinuđeni da saberu gubitke na kraju sezone. Oko 30 tona kiselog kupusa propalo je i na gazdinstvu Stajića, koji se pored proizvodnje bave i kiseljenjem kupusa na vlastitom gazdinstvu.
Kupus je dugo vremena držao cijenu u veleprodaji od 5 do 10 pfeninga po kilogramu, što nije moglo pokriti ni troškove pakovanja i odvoza na pijacu, kažu proizvođači u Semberiji. Bio je to napominju i glavni razlog zašto je kupus zaoran na niivama. Kuju se i proizvodni planovi za ovu godinu. Stajići će u sjetvu rasada kupusa za oko mjesec dana. Kupus inače sade na oko 6,5 hektara zemlje. Uporedo sa planom ovogodišnje proizvodnje kuju i plan plasmana onog kupusa koji je spreman za tržište.
Problem predstavlja i plasman na inostrano tržište, gdje je svoje mjesto ranije već našao kiseli kupus “Iz srca Semberije”.
Posao za koji su se opredijelili Stajići u mnogome je isplativiji u odnosu na one proizvođače koji svoj proizvod uglavnom svjež plasiraju otvorenom tržištu. Tehnologiju proizvodnje kiselog kupusa odavno su savladali.
I dok neki već primjenjuju sve propisane standarde u proizvodnji stižu sve glasnije najave da će se oni koji namjeravaju izvoziti domaće proizvode morati prilagoditi novinama, koje podrazumijevaju da se proizvodnja odvija u strogo kontrolisanim uslovima. Postavlja se i pitanje koliko su mali proizvođači spremni na krupne korake.
