Za reformu srednjoškolskog obrazovanja u RS, koje će mlade naraštaje pripremati za tržište rada 21. vijeka, potrebno je prilagođavati sve: od nastavnih planova i programa, upisne politike, načina rada nastavnika, do upravljanja školama.
Tržište rada je neumoljivo prema učenicima, ali i prema njihovim nastavnicima, koji će morati da mijenjaju način rada. Kao i da se za to drugačije pripremaju već na fakultetima. Neke očekuje i dokvalifikacija, da bi ostali da rade u sistemu.
To su neke od glavnih poruka koje su se mogle čuti na Jahorini, gdje je oko 120 direktora i pedagoga srednjih škola imalo priliku da direktno od ministarke prosvjete i kulture RS Natalije Trivić sazna šta ih očekuje u sklopu reforme obrazovanja koja je počela u Srpskoj. Ministarka je ponovila da kompletno srednjoškolsko obrazovanje mora da bude usklađeno sa potrebama tržišta rada. Dok program u školama da bude takav da se obezbijede radna mjesta za srednjoškolce.
– Tržište rada diktira i upisne politike. Mi kao Vlada ne možemo da preuzmemo odgovornost za školovanje đaka koji nakon završetka srednje škole neće imati mogućnost zapošljavanja. Ukoliko se radi o zanimanja koja nisu potrebna tržištu rada, ne možemo dozvoliti da djecu usmjeravamo u tom pravcu – ističe Trivićeva. Ona je dodala da je jedan od ciljeva da imamo buduće generacije sa stečenim znanjima, a ne samo reproduktivnim. Jer je to jedino mjerodavno na bilo kojem tržištu rada.
Za donošenje nove upisne politike za srednje škole, podsjeća, bitna je nedavno završena revizija zanimanja za koja se đaci mogu školovati u srednjim školama u RS, kao i donošenje standarda zanimanja koje je u toku.
Do sada su doneseni standardi u 54 struke, do ljeta bi taj posao trebalo da bude završen za još 52 srednjoškolske struke
Prisutnima na seminaru ministarka je poručila i da sami treba da učestvuju u kreiranju promjena. Kao i da je sada prilika da daju neke svoje prijedloge. S obzirom na to da se u sklopu reforme pripremaju i izmjene i dopune Zakona o srednjoškolskom obrazovanju i vaspitanju.
Svi ti poslovi, koji su predviđeni reformom obrazovanja, ne mogu se završiti ako nije dobro organizovan rad škola. Zbog čega je bitna uloga direktora kao menadžera, a to ne znači samo obezbjeđivanje novca. Oni treba da nauče, između ostalog, kako da organizuju inovativnu nastavu i da to primjene u praksi.
Međutim, suštinske promjene nema bez promjene načina rada nastavnika u učionicama, smatra Predrag Damjanović, direktor Republičkog pedagoškog zavoda, jednog od organizatora seminara.
– Ovo je početak stručnog usavršavanja. Akcionom planom za reformu obrazovanja je predviđeno mnogo ovakvih seminara i za ostale učesnike u vaspitno-obrazovnom radu, uključujući nastavnike. Najveća promjena će nastupiti kada nastavnik promijeni način rada u učionici. Bez toga nemaju vrijednosti ni najbolji dokumenti. Sigurno je da će tome doprinijeti i promjena načina školovanja nastavnog kadra na nastavničkim fakultetima, gdje se ozbiljno o tome razmišlja – poručuje Damjanović.
I obrazovanje nastavnika da se inovira
– Sve se u reformi svodi na to kako se uči, šta se uči i ko podučava. Filozofski fakultet, koji obrazuje kadrove koji poslije rade u školama, pokušava da unaprijedi neke stvari. U smislu da taj kadar bude što kvalitetniji. Mislim da je važna i naša upisna politika i da ne može da ove studije upiše neko ko je imao loš prosjek u srednjoj školi. Aktivno radimo na tome da naš kadar obrazujemo tako da prenese prava znanja, na pravi način – kaže dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Srđan Dušanić.
(SrpskaInfo)