Izgradnja druge faze sistema za navodnjavanje na području Semberije je nastavljena. Nakon Crnjelova, gdje je prošle godine na 511 hektara već izgrađen ovakav sistem, sada se gradi na području Batkovića.
Gradi se na 377 hektara, u šta će biti uloženo četiri miliona maraka.
Poljoprivrednici su zadovoljni. Kažu da će im sistem za navodnjavanje omogućiti jeftiniju i sigurniju proizvodnju.
Načelnik Odjeljenja za poljoprivredu grada Bijeljina Mladen Savić podsjetio je da je Semberija izrazito agrarni kraj i da ulaganje u ovaj sektor doprinosi razvoju ove regije, ali i cijele Republike Srpske. Naglasio je da poljoprivrednici nemaju nikakvu obavezu da učestvuju u izgradnji ovog sistema i da će cijena kubnog metra vode biti utvrđena tek kada se projekat završi.
– Neće se ići ni na kakvu zaradu, nego samo na cijenu koja će moći da održava taj sistem za navodnjavanje – precizirao je Savić.
Uređenje kanala
U okviru ovog projekta planirano je uređenje kanala “Stara Dašnica” u dužini od 12 i po kilometara, za šta je obezbijeđeno dva miliona maraka.
Grad Bijeljina je u obavezi da sufinansira projekat navodnjavanja u iznosu od 15 odsto.
Izvođač radova je preduzeće “Higra”. Direktor preduzeća Dragan Sarić kaže da je planirano da prvi dio radova bude završen do 30. juna, a kompletan projekat do kraja septembra.
– Zahtjevan je i obiman posao. Traži dosta mehanizacije, radne snage, ali mi smo osposobljeni. Ispoštovaćemo zahtjeve struke i rokove – naglasio je Sarić.
Farma
Prošle godine, prilikom izgradnje sistema za navodnjavanje u Crnjelovu, izgrađeni su zajednički objekti za obje površine, vodozahvat, pumpna stanica, dovod struje i trafostanica.
Sistemi za navodnjavanje će mnogo značiti poljoprivrednicima.
Ostoja Nikolić, koji se bavi tovom goveda, smatra da je ovo odlična investicija, koja može biti od velike koristi poljoprivrednicima.
– Svako ko ima namjeru da proširuje svoju farmu moraće da obezbijedi dovoljnu površinu zemlje. A da bi se u tome uspjelo potrebno je zasijati dva usjeva, što opet zahtijeva zalijevanje oranica. Ovi sistemi će nam to omogućiti – kaže Nikolić.
Uštede
Povrtara Jovana Arsenovića iz Batkovića takođe raduje izgradnja ovog sistema.
– Proizvodimo lubenicu, dinju i kupus. I to se mora navodnjavati. Ovaj sistem će nam omogućiti čak i navodnjavanje kukuruza. Posljednjih godina sve su ekstremnije i sušne godine i sve je manje padavina u julu i avgustu. I stručnjaci upozoravaju da je, s obzirom na klimatske promene, savremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva bez navodnjavanja – kaže Arsenović.
Ističe da će mu ovaj sistem omogućiti i određene uštede.
– Navodnjavamo sa malim pumpama, koje moraju da se prenose sa parcele na parcelu, a njihovo prenošenje košta. Ta sredstva ćemo sada moći da usmjerimo za neke druge potrebe – kaže ovaj poljoprivrednik.
Studija Ministarstva poljoprivrede
Na 50.000 hektara obradivog zemljišta u Semberiji planirano je da pod sistemima za navodnjavanje bude 11.000 hektara. Prema Studiji održivog razvoja irigacionog sistema, koju je uradilo Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede RS, u Srpskoj se može navodnjavati oko 70.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Trenutno se u Srpskoj navodnjava svega oko 15 odsto oranica, ali se povećavaju površine pod sistemima za navodnjavanje.
(SrpskaInfo)