Kiša je ovih dana ometala i usporila i berbu jagoda, koja se na semberskim njivama privodi kraju. Proizvođači su zadovoljni prinosom, kvalitetom i cijenom. Prvi rod je koštao u veleprodaji od četiri do pet maraka, a trenutna cijena je tri marke.
Voćni zasadi proširuju se uz pomoć podsticaja resornog ministarstva koje sufinansira 30 odsto od ukupne investicije, a gradski agrarni budžet 20 odsto. Proizvođači prate svjetske trendove i trude se da proizvedu kvalitetno i zdravo voće kao za sopstvenu trpezu. To im obezbjeđuje i tržište i cijenu.
Ukusni i mirisni plodovi domaće jagode ovog proljeća prispjeli su ranije, pa su već prvih dana maja bili u prodaji. Rod je dobar, a cijena povoljnija nego prošle godine.
Najisplativija godina
Iako su zbog blage zime imali problema sa štetočinama i mrazom koji je obrao prvi rod, Đorđe Vakčić iz Male Obarske kaže da mu je ovo najisplativija proizvodnja u posljednjih 10 godina.
– Nikada nismo računali svoj rad, dnevnice, ali ove godine smo, i kad sve to zbrojimo, na dobitku. Rod dobar, kvalitet dobar. Dugo ćemo ovu godinu pamtiti kao odličnu – navodi Vakčić.
Kaže da je većina roda prodata naveliko po cijeni od tri KM, te da će ostatak biti predat „Spektardrinku“ za preradu po cijeni od marku do 1,2 KM.
Na komercijalnom gazdinstvu porodice Radovanović u toku sezone uberu u prosjeku 15 tona. Jedna sadnica daje 600 do 700 grama roda koji se odmah plasira na tržište. Trude se da od trenutka berbe do prodaje ne prođe više od sat vremena.
Zadovoljan je i Čedomir Radovanović.– Cijena jagode je skočila u cijelom sijetu, jer su Italija i Španija kao veliki proizvođači ostali bez radne snage, pa su velike površine ostale neobrane. Ja imam zasad jagode od blizu 28.000 sadnica, podignut sa frigo živićima sa folijom, imam sistem za navodnjavanje „kap po kap”, primjenjujem agrotehničke mere. Mnogo je važno voditi računa i o sadnom materijalu – ističe ovaj voćar.
Prihrana
Prilikom zaštite mora se voditi računa o karencama, upozoravaju stručnjaci. Diplomirani inženjer zaštite bilja Gordana Gajić kaže da na tržištu postoje preparati koji nemaju karencu.
– Na vrijeme ne možemo uticati, ali možemo povećati otpornost biljke ako je prihranjujemo kalcijumom kako bi izbjegli pucanje ploda – kaže Gajićeva.
Dok proizvođači brinu koliko će kiša odnijeti roda, a nedostatak sunca umanjiti slast plodova, zabrinuti su i prerađivači. Zbog male ponude neizvjesno je hoće li uspjeti da otkupe željene količine i prerade planiranih 80 tona domaće jagode.
Kiša izaziva trulež
Posljednjih desetak dana jagodare ometa kiša koja izaziva i truljenje plodova.
– Pojavila se trulež. To nije bolest, jednostavno je izaziva kiša. Ne može se tretirati, niti se bilo kakvim tretmanom biljke mogu odbraniti. Rješenje su neki tuneli koji se koriste u Italiji. Tako jagode dobijaju sve iz prirode, a zaštićene su od kiše. Ali to je skupa investicija – kaže ovaj proizvođač .
Ugrožene su naročito kasne sorte jagode na otvorenom koje su prispjele za branje.
(SrpskaInfo)
