Ukupni svjetski dug dostigao je najviši nivo u istoriji – 253 biliona dolara, a u ovoj godini očekuje se obaranje tog rekorda.
Udio globalnog duga u ukupnom BDP-u dostigao je kotu od 322 odsto – ova rekordna kvota dotignuta je do septembra prošle godine, navodi se u izvještaju Instituta za međunarodne finansije.
Više od polovine ovog duga pripada razvijenim tržištima poput SAD i Evrope – njihov udio duga u BDP-u iznosi čak 383 odsto.
Zemlje kao što su Novi Zeland, Švajcarska i Norveška imaju sve veću zaduženost stanovništva, dok je državni dug u SAD i Australiji stalno na visokom nivou.
Kineski odnos duga prema BDP-u približava se stopi od 310 odsto.
Kompanije u Kini su tokom 2017. i 2018. godine bile pod pritiskom vlasti da smanje svoja zaduživanja. Međutim, u 2019. godini ponovo je zabilježen značajan rast, navodi se u izvještaju Instituta.
Ovaj rekordni svjetski dug predstavlja realni rizik za globalnu ekonomiju, posebno zbog predviđanja da se u 2020. godini očekuje dodatno povećanje.
Prema procjenama, dug će u prvom kvartalu 2020. premašiti 257 biliona dolara.
Kako navode američke TV mreže, federalne rezerve SAD su tokom prošle godine tri puta snižavale kamatne stope, a referentna stopa Evropske centralne banke i dalje se nalazi na najnižom nivou još od finansijske krize.
U 2020. godini dolazi na naplatu više od 19 biliona dolara pozajmica ili obveznica.
Za sprovođenje plana UN vezanih za infrastrukturna ulaganja u životnu sredinu potrebno je izdvojiti 42 biliona dolara u sljedećih deset godina.
Države s ograničenom mogućnošću za zaduživanje mogu se suočiti s ozbiljnim poteškoćama u ispunjavanju obaveza iz ovog plana, procjenjuje Institut za međunarodne finansije.