Poremetile su cijene repromaterijala, naročito đubriva i goriva planove i očekivanja u poljoprivrednoj proizvodnji. Biljna proizvodnja koju ne zaobilaze ni klimatske promjene teško da će biti kažu ratari uspješna bez kompletne agrotehnike.
U zavisnosti od cijena inputa u proizvodnji nekada se u sjetvu po dunumu ulagalo znatno manje, sada su troškovi procjenjuju proizvođači četiri puta veći.
Postavljaju i pitanje koja je matematika ulagati previše, a s druge strane ne znati kako ćeš i po kojoj ćeš cijeni prodati svoj proizvod.
Trenutno je kažu semberski mlinari kritična situacija kada je o cijenama pšenice i brašna riječ.Ipak privatni mlinovi će kako procjenjuju sirovine imati do sljedeće žetve.
Redukovan je uvoz pšenice iz Mađarske, Srbija je privremeno obustavila izvoz, ali kako su već ranije poručili nadležni u Srbiji pšenice će biti dovoljno i za tržište regiona.
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izrazio je očekivanje da će Vlada Srbije, na nekoj od narednih sjednica, napraviti izuzetak i omogućiti izvoz žitarica za proizvodnju stočne hrane u BiH.
U posljednjih mjesec dana primjetno je bilo da su građani kupovali brašno kako bi pravili zalihe, za čim jasni su u stavu domaći mlinari i pekari nema potrebe jer nema nestašice.
Iz domaće proizvodnje zadovoljava se 30 odsto potreba BiH za pšenicom, ostalo se uvozi. I do sada smo se oslanjali na susjedne zemlje, kažu mlinari. Procjenjuju da će i zbog manjeg nivoa primjenjene agrotehnike zbog visokih cijena repromaterijala i prinosi hljebnog zrna biti manji od očekivanih.Podsjećaju da inače Najveće količine pšenice stižu iz Srbije na ovo područje.
I dok cijene pšenice na berzama rastu, na domaćem ternu se o otkupnoj cijeni ovogodišnjeg domaćeg roda još uvijek ne govori. Međutim sudeći prema tržišnim kretanjima sve je izvjesnije da će otkupna cijena ove godine biti veća u odnosu na prošlogodišnju.
U međuvremenu i visoke cijene brašna zabrinule su potrošače. Daljih korekcija cijena kažu mlinari neće biti bar do ovogodišnje žetve.Pekari ističu da su u nezavidnom položaju jer njihov posao zavisi od cijena brašna i pšenice.
Bosna i Hercegovina je zavisna od uvoza. Godišnje troši 450.000 tona pšenice, 1.330.000 tona kukuruza, 200.000 tona ulja i 65.000 tona brašna. Znatne količine nabavljaju upravo u Srbiji, pa ih ohrabruju najave da će za region biti dovoljno hrane uprkos zabrani izvoza.Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makoekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH naglašava da je prošle godine uvezeno oko 67.000 tona pšenice, 126.000 tona kukuruza, 50.000 tona brašna i 8.800 tona ulja.”Republika Srpska ima 33 ugovora koje su naše firme iz BiH potpisale sa Srbijom i informacije govore da nikakvih problema neće biti oko realizacije tih ugovora”, dodaje Komljenović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com