Pozitivni primjeri semberskih proizvođača

Poljoprivredna proizodnja ima ključnu ulogu, posebno u vrijeme pandemije. Mnogi poljoprivredni proizvođači povećali su proizvodnju, a neki su se odlučili i za manje zastupljene kulture na našim prostorima. Podršku im pružaju i nadležni, apelujući da se zasiju sve raspoložive obradive površine.

Povrtar Rade Jovičević iz semberskog sela Trnjaci udvostručiće ove godine proizvodnju. To je, kaže, njegov doprinos svim mjerama koje se preduzimaju na prevazilaženju teškoća koje je u svim segmentnima života prouzrokovala pandemija virusa korona.

U prvom sjetvenom roku ovaj poljoprivrednik zasijaće 200 hektara. Do sada je zasijao osam hektara cvekle, četiri hektara krompira i dva hektara mrkve. Kreće i u novu proizvodnju za potrebe lokalne fabrike – proizvodnju paštrnjaka, koji je deficitarna kultura na domaćem tržištu.

Otpis dugova

Podržava i odluku Vlade RS i resornog ministarstva da 5.573 gazdinstva koja su imala dugove i bila isključena iz sistema podsticaja ipak mogu da dobiju novac. Riječ je, kako kaže, o malim dugovima iz perioda 1998. i 2000. godine.

– Otpisivanje ovih dugova je odličan potez. To su neki “restlovi” zbog kojih ljudi nisu mogli da ostvare podsticaje. Sada će sigurno mnogi odahnuti i krenuti u novu proizvodnju. I mjera kojom se sprečava divljanje cijena je odlična. Zbog zatvaranja granice i nemogućnosti uvoza iz zemalja regiona ono što je na zalihama sada bi bilo preskupo. A svako poskupljenje sjemena, hemije, repromaterijala poskupljuje našu proizvodnju i čini je neisplativom – kaže Jovičević.

I jedan od najvećih semberskih povrtara, Mladen Lazić, povrće sije na 30 hektara, od čega je pet hektara pod plastenicima. Sa dva na šest hektara povećao je površine pod bijelim lukom. Lazić je povećao i površine pod krompirom. Zasijao ga je na 15 hektara, od čega je šest hektara ugovoreno s poznatim kupcem, a ostalih devet će se plasirati tokom cijele godine. Krompir će uskladištiti u trapovima, kao što to radi već nekoliko godina i sa cveklom.

– Krastavci se beru, paradajz sadi. Uprkos teškoćama koje je izazvala pandemija vjerujemo da ćemo izgurati sezonu. Ubacili smo neke nove kulture, neke smanjili, a neke povećali. Jednostavno, prilagođavamo se tržištu – naglašava Lazić.

Fabrika

I dok u vrijeme pandemije mnogi ostaju bez posla Lazić najavljuje otvaranje fabrike za preradu povrća. Lazić, koji zapošljava 20 stalnih i veći broj sezonskih radnika, najavljuje da će posao u novoj fabrici dobiti 30 radnika. U realizaciji ovog projekta imao je pomoć Vlade Švedske i USAID-a kroz program “Farma 2” razvoja tržišne privrede u BiH, kao i podsticaj resornog ministarstva od 30 odsto za nabavku novih mašina.

– Za fabriku i opremu potrebno mi je više od milion maraka. To ne bih mogao sam. Vlastitim sredstvima smo obezbijedili infrastrukturu, vodu, prečistač otpadnih voda. Zahvaljujući podsticajima uspjeli smo da nabavimo kompletnu opremu za preradu i proizvodnju široke lepeze proizvoda. Vjerujem da ćemo uspjeti da se nametnemo na tržištu kvalitetom – kaže Lazić.

Zadovoljni mjerama

U proljećnoj sjetvi biće zasijano 20.000 hektara povrća, od čega samo u Semberiji oko 4.000 hektara. Poljoprivrednici su zadovoljni mjerama Ministarstva poljoprivrede, kao što je dodjela 9.000 besplatnih paketa sjemenskog materijala malim gazdinstvima, kako bi se podstakla proizvodnja što većih količina poljoprivrednih proizvoda za vlastite potrebe.

(SrpskaInfo)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *