Velika količina padavina i temperaturne razlike tokom dana i noći za biljke predstavljaju ogroman stres, posebno za one na otvorenom, pod folijom.
Sa ovim problemom se susreo i Aco Živanović, povrtar iz semberskog sela Crnjelovo, kod kojeg su dinju napali insekti. Zbog toga se odlučio za proizvodnju dinje i lubenice u plastenicima. Prema njegovim iskustvima, proizvodnja ovih kultura tako se više isplati.
Živanović, jedan od najvećih semberskih povrtara, sadi lubenicu i dinju na četiri hektara na otvorenom polju, a ove godine prvi put se odlučio za plasteničku proizvodnju lubenice. Plastenik daje bržu i bujniju vegetaciju, biljka prije procvjeta za oprašivanje, a plod pristiže 15-ak dana ranije.
Prvo se bolje proda
Lubenica i dinja, koje prve budu iznesene na tržište, imaju i bolju cijenu. Na ovakav vid proizvodnje opredijelio se jer nije zahtjevna, a podrazumijeva i znatno manje radne snage nego na otvorenom.
– Dinja i lubenica moraju imati posrednika u oprašivanju, ili bumbara ili pčelu. Ako je lubenica rano posađena, vrijeme hladno, pčela nema, a samim tim nema ni oprašivanja. Raste samo list, a list ne možete prodati. Zato treba ići u kasniju sadnju ili ubacivati predatore bumbare da obave zaprašivanje kada lubenica počne da cvjeta i zameće – pojašnjava ovaj povrtar.
Zbog obilnih padavina, ali i stresa usljed velikih temperaturnih oscilacija, stradala je dinja na otvorenom polju, jer joj je korijen osjetljiv.
– Tamo gdje je viroza uhvatila maha vreže se mogu samo počupati. Ima dosta i uvelih biljaka, jer je voda podlila pod foliju – kaže Živanović
Većini povrtara problem predstavljaju insekti, koji su zbog tople zime prezimili u plastenicima. Temperatura se noću kreće između sedam i osam stepeni, a danju pod folijom dostiže i 40 stepeni, što je idealno za njihovo razmnožavanje.
Ima i paprike
Za razliku od drugih povrtara, Živanović nema tih problema. Plastenike je preselio na novo mjesto i ima nove folije. Osim ovih kultura, na površini od 8.000 kvadrata u plastenicima je zasadio i papriku baburu i ljutu, kao i 20.000 strukova crvene roge paprike. Do sada je uradio dva tretmana.
– Raznih vrsta virusa paprika ima, a kod nas su najzastupljeniji virus mozaika krastavca, virus šarenila i virus bronzavosti. Te viruse uglavnom i prenose insekti – kaže Živanović.
Zbog nedostatka radne snage Živanović će smanjiti proizvodnju na otvorenom polju, a povećati plasteničku. Ovih dana u 39 plastenika zasadio je 20.000 sadnica crvene roge paprike, koja je veoma tražena na našem tržištu.
Nezadovoljni cijenom
Živanović je počeo prvu berbu paprika, ali nije zadovoljan cijenom.
– Uvijek je bilo da se kilogram prvog prinosa plaćao oko 2,5 KM, a sada je 1,6, pa čak i 1,5. Kupci kažu da mogu po toj cijeni da uzmu papriku iz uvoza, a svi gledaju da prođu što jeftinije. Nažalost, ne misle da nije isto uzeti papriku koja je ubrana prije desetak i više dana i koja je bila u hladnjači i ovu našu koja sa njive ide na trpezu. Uprkos teškoćama, moramo se boriti s konkurencijom – zaključio je Živanović.
(SrpskaInfo)
