Zbog hladnog proljeća i čestih padavina povrtarska proizvodnja kasni desetak dana.
Temperaturne oscilacije umanjile su rod krastavca, ali se očekuje bolji rod paprike, koja je u fazi formiranja prvog ploda, jer je smanjena razlika između dnevnih i noćnih temperatura.
Povrtari moraju blagovremeno da odrade insekticidni tretman, jer biljne vaši u velikoj mjeri ugrožavaju prinos kao prenosioci virusa.
Kiša je zadala muke i ratarima, jer je na mnogim njivama onemogućila blagovremenu zašitu ranih sorti pšenice od fuzarioze klasa – oboljenja koje može da prepolovi rod.
Prvi rod donosi najveću zaradu, a kompletna proizvodnja kasni – počev od povrća u plastenicima do lubenica i dinja u tunelima.
Noću i ujutro je hladno, a danju toplo, pa je teško sačuvati povrće od biljnih bolesti i insekata u stresnim uslovima.
Sve skuplje
Iz godine u godinu povećavaju se troškovi proizvodnje, kaže povrtar Cvijetin Đokić iz Crnjelova, koji na sve načine pokušava da zaštiti biljke.
– Stalno poskupljuju hemijska sredstva za zaštitu. Ja sam tek počeo sa ovim poslom, pa ne znam koliko će me izaći. Sigurno je samo da čim je ovakvo vrijeme zaštita više košta. Ipak, bez toga nema roda, pa smo svakako na gubitku – kaže Đokić.
Sa istim problemima susreće se i Milorad Zarić iz Crnjelova.
– Zimus smo se borili s mrazevima, na proljeće sa bolestima i insektima. Moramo strogo voditi računa i kakva hemijska sredstva kupujemo, jer su mnoga zabranjena u EU, pa je proizvodnja paprike otežana. Paleta uree je sad hiljadu maraka, poskupila je 20 maraka po metru, a naše cijene su ostale iste. Po mojoj evidenciji 20 godina radim za iste pare. Recimo, 350 struka paprike košta 400 KM. Kad se sve stavi na papir teško da možemo računati na neku zaradu – kaže ovaj povrtar.
Niske jutarnje temperature, a visoke dnevne ugrozile su krastavce, pa su tek zametnuti plodovi požutili i otpadaju. Branja su znatno smanjena. Temperaturne oscilacije su blaže, pa se očekuje bolji rod paprike.
Proizvođači moraju da obrate pažnju na pojavu insekata u ovom periodu, upozoravaju stručnjaci.
Agronom Vanja Radić kaže da se mora spriječiti razvoj truleži i obaviti tretman insekticidima. Dodaje da smjena kiše i sunca ne pogoduje ni krompiru i da su vremenski uslovi idealni za pojavu plamenjače.
Da je bar prodati
Sa nestabilnim vremenskim uslovima, koje biljke teško podnose, povrtari se izbore, ali kažu da bitku gube s povrćem iz uvoza i da s mukom proizvedeno ne mogu da prodaju.
Cijena krastavca već je pala na pola marke, a da bi im se isplatilo uloženo trebalo bi da kilogram bude bar duplo skuplji.
Milorad Zarić iz Crnjelova kaže da krastavac mogu da prodaju po cijeni po kojoj se uvozi iz Albanije, a pri tome niko ne vodi računa o troškovima domaćih povrtara.
– Moj plastenik je do sada dao oko 300 KM, a morao bi bar 1.000 KM da mi se isplati. Najbolje je ko može ugovoriti kompletnu proizvodnju. Tad možemo računati i na podsticaje države. Bez toga će, nažalost, mnogi radije baciti rod nego dati u bescjenje – ističe Zarić.
Vlaga brže širi bolest
Loše vrijeme pomrsilo je konce i ratarima. Idealno vrijeme za tretiranje ranih sorti pšenice određenim fungicidima za suzbijanje fuzarioze klasa je u fazi klasanja, početka cvjetanja. Međutim, kiša je mnogima u tom periodu onemogućila ulazak u njivu, pa su zakasnili.
U vlažnim uslovima bolest se brže širi. Fuzarioza izaziva propadanje klasa, što rezultuje šturim zrnom lošeg hektolitra, koje nije dobro za ishranu ni ljudi ni stoke, a može da umanji prinos i do 50 odsto. Na našem području ovo oboljenje javlja se svake godine u slabijem ili jačem intenzitetu.
(SrpskaInfo)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com