Sve manji prinosi kukuruza, ali i suša koja godinama pogađa ovu žitaricu natjerali su ratare u Republici Srpskoj da se okrenu sijanju drugih žitarica. Iako je, prema riječima naših sagovornika, kukuruz najzastupljenija žitarica, u narednom periodu se može očekivati smanjenje površina pod ovom poljoprivrednom kulturom.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je jasno da klimatske promjene bukvalno djeluju na opredjeljenje samih poljoprivrednih proizvođača.
“Iako je kukuruz do sada bio dominantna kultura, sada polako gubi trku sa vremenskim prilikama i iz godine u godinu bilježimo niže prinose i lošiji kvalitet”, kazao je Marinković.
Pojasnio je da će ratari već sada, ali i u narednom periodu smanjivati površine pod kukuruzom.
“A samim tim povećaće pod nekom alternativnom kulturom, pšenicom, suncokretom, uljanom repicom, ali i generalno pod uljaricama, jer to garantuje i bolji plasman, bolju zaradu, samim tim i sigurniju zaradu”, kazao je Marinković.
Kako je rekao, na ovaj način se izbjegava i onaj sušni period jula i avgusta, kada kukuruz doživi ogromnu štetu.
“Dešavaju se i neke godine kada kukuruz dobije kišu u pravo doba i uspije da bude nekog prinosa, ali svake godine imamo nedostatak padavina, te je sigurno da će se ljudi odlučiti da siju neku drugu kulturu”, kazao je Marinković i dodao da je pšenica vrlo korektna zamjena za kukuruz.
“Ali dobar dio procentualno može nadomjestiti kao žitarica u komponenti stočne hrane”, zaključio je Marinković.
I Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, ističe da ratari na području Semberije odustaju od sjetve kukuruza.
“Oni pokušavaju da na što više zemljišta koje je bilo pod kukuruzom zasiju ozime kulture i uljarice, zato što kukuruz već nekoliko godina nema svoju računicu, jer zadnje tri godine nas prati suša, ali i cijena i prinosi su katastrofalni”, kazao je Bakajlić.
Pojasnio je da se sve više ljudi odlučuje da zasije pšenicu.
“Klimatske promjene jako utiču na kukuruz, a pšenica je izdržljiva žitarica”, kazao je Bakajlić.
Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita Poljoprivrednog instituta Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da ratari kroz svoje iskustvo i svoje prihode vide šta su dobili i koliko su uložili i samim tim su svjesni da imaju realan gubitak i da moraju da nešto da mijenjaju.
“Novo rješenje i izlaz su svako to što će se ići malo više u sjetvu ozimih vrsta, kao što su pšenica i uljana repica, dok u proljeće će to biti sijanje ječma, ovasa i suncokreta, odnosno onih vrsta koje mogu da izbjegnu najveći negativni efekat visokih temperatura”, kazao je Mandić i dodao da je to sigurnija proizvodnja nego sama proizvodnja kukuruza.
“Iako velike površine svake godine budu zasijane pod kukuruzom, može se očekivati da će se i u narednom periodu taj omjer mijenjati te da će doći do pada površina pod kukuruzom”, pojasnio je Mandić.
U ovoj godini u Republici Srpskoj kukuruz je zasijan na oko 130.000 hektara i najzastupljenija je poljoprivredna kultura.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com