Neizvjesna egzistencija brojnih radnika tokom epidemije korona virusa i izolacija mnoge građane Republike Srpske motivisali su da zasade nove ili prošire postojeće bašte i pokrenu ili pojačaju vlastitu proizvodnju hrane, prije svega povrća.
To je, kako su za Srpskainfo potvrdili u udruženjima poljoprivrednika, rezultiralo povećanjam zasađenih površina u Srpskoj.
U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS naglašavaju da je gotovo svako ko je imao neko parče zemlje posadio bar nešto, dok su oni iskusniji povrtari u dobroj mjeri proširili svoje parcele.
Predsjednik ovog saveza Stojan Marinković ističe da u periodu sađenje povrtarskih kultura mnogi ljudi, zbog epidemije korona virusa, nisu išli na posao i manje su se kretali, pa su imali i više vremena da se posvete radu u baštama.
– Zato je i došlo do povećanja površina na kojima su zasađene povrtarske kulture. Jedan od razloga su, svakako, i paketi sadnog materijala podijeljeni od države – ističe Marinković.
Prema njegovim riječima, površine pod pšenicom i ozimim kulturama, te kukuruzom, ječmom i jarim kulturama, ostale su približno iste kao lani.
– Mnogi ljudi su se osvijestili, shvatili da mogu da vjeruju samo u ono što sami proizvedu. Zato imamo one koji prvi put nešto sade, one koji su aktivirali svoja zaboravljena imanja na kojima su nekada davno nešto radili i one koji značajno proširuju proizvodnju. Svi onu su spojili ugodno s korisnim. S druge strane, EU se okrenula sebi, pa je sporno ko će i koliko dozvoliti izvoza, a da ne ugrozi svoje građane. Činjenica je da će ko bude proizvodio hranu biti svoj gospodar – naglašava Marinković.
Dodaje da je u Srpskoj i dalje neizvjesna sudbina mnogih radnika.
– Za očekivati je da će biti sve više onih koji će se okrenuti proizvodnji hrane. Nekima će to ostati dopunsko, a nekima postati osnovno zanimanje – predviđa Marinković.
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, ističe da su građani ovog dijela Srpske zasijali skoro svaki pedalj zemlje koju imaju.
– Daće bog da tako bude i ubuduće, jer je grehota da zemlja stoji neobrađena. Ove godine se i onaj ko nikada nije radio poljoprivredne poslove uhvatio motike. Dobro je da ljudi siju, pa makar i za vlastitu potrošnju. Sa dva duluma četvoročlana porodica može da podmiri sve svoje potrebe za povrćem i žitaricama – naglašava Maletić za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, neizvjesno je šta nam donosi vrijeme koje je pred nama, zbog čega je korisno imati vlastitu proizvodnju hrane, makar onoliko koliko se može.
Vladimir D. iz Banjaluke kaže da je ovog proljeća povrće zasadio na duplo većoj parceli nego lani.
– Ove godine sam mrkvu, luk, salatu, paradajz, papriku, posadio na pola duluma, na imanju koje imamo na periferiji grada. I supruga i ja smo zaposleni, ali od viška glava ne boli. Takođe, ova epidemija će ostaviti ogromne posljedice na cjelokupnu ekonomiju, a samim tim i opstanak mnogih radnih mjesta još dugo će biti neizvjestan, pa treba imati alternativu. Sljedeće godine planiramo dodatno da proširimo proizvodnju – ističe naš sagovornik.
Kaže da bi najsretniji bio da može da dostigne da mu poljoprivreda bude osnovno, a ne dopunsko zanimanje.
– Naravno da je put do toga težak i neizvjestan, jer poljoprivreda se uvijek suočava sa nekim izazovima. Međutim, vrijedi se potruditi, jer je budućnost, svakako, u proizvodnji hrane – poručuje naš sagovornik.
Uzgoj stoke se sve manje isplati
Uzgajivači svinja, jagnjadi i junadi ove godine su se našli u velikim problemima. Naime, zbog nezapamćeno niske prodaje tokom proljeća, odnosno epidemije korona virusa, oni su zabilježili jednu od najgorih sezona.
U ovom periodu je, zbog pada potražnje, cijena po kilogramu žive vage, u odnosu na lanjskih 5,5 do šest KM, pala na 3,5 KM, ali prodaje opet nije bilo.
U Udruženju uzgajivača svinja RS kažu da su, u poređenju s ranijim godinama, ovog proljeća uspjeli da prodaju tek 40 odsto prasića.
– Osim što nismo zaradili na prodaji prasića, našli smo se u novom problemu, jer smo te iste prasiće i dalje morali da hranimo. To je za nas novi trošak, jer ne znamo hoćemo li, kada i kome uspjeti da ih prodamo. Sve više trošimo zalihe stočne hrane, koje nisu bile predviđene za ove prasiće, jer smo mislili da ćemo ih prodati. Poseban problem je što prase teže od 30 kilograma ne treba nikome, tako da uopšte ne znamo kako ćemo završiti ovu godinu, jer je i sa tovljenicima slična stvar. Takođe, moramo da prilagođavamo objekte većim svinjama, jer su oni, do sada, bili predviđeni za prasiće, što je dodatni trošak – naglasio je ranije za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Mišo Maljčić.
