Digitalno nasilje predstavlja korištenje digitalnih uređaja u cilju uznemiravanja, uhođenja, zastrašivanja ili ponižavanja drugih. U Bosni i Hercegovini postoje brojni načini na koje možete prijaviti digitalno nasilje, između ostalih Centar za sigurni internet, Ombudsman za djecu Republike Srpske, Plavi telefon i slično. Ukoliko je riječ o porukama koje ugrožavaju vašu ili sigurnost vama bliske osobe, potrebno je o svemu obavijestiti policiju.
Dok za djecu i tinejdžere postoje brojne kampanje i savjetovališta kako da se zaštite u digitalnoj sferi, odrasli koji trpe brojne uvrede, uhođenja, vređanja, ismijavanja, političke prozivke ili seksualna uznemiravanja nekada su, čini se, ostavljeni sami sebi. Posljednji takav primjer je samoubistvo 22-godišnjeg Mladena Dulića iz Banjaluke. Prije tragičnog događaja njega su, navodno, snimali radnici na pumpi dok je tražio posao i ismijavali, a potom snimke objavili na društvenim mrežama. Svako ko je izložen maltretiranju na internetu, može se obratiti najbližoj policijskoj stanici, poručili iz Mupa Srpske.
Zakonske odredbe su neophodne da bi se riješio slučaj, ovo su novi vidovi kriminala koji dolaze sa digitalizacijom, kaže Aid Hanušić Predsjednik Osnovnog suda u Bijeljini.
Digitalno nasilje može na brojne načine može uticati na mentalno zdravlje – od straha za sopstvenu bezbjednost, u slučaju organizovanog uznemiravanja i brzog i nekontrolisanog širenja štetnog sadržaja, izolacije, negativnih posljedica u društvenom životu, čak i teške posljedice poput samoubistva, upozoravaju psiholozi.
Određene kategorije društva podložnije su narušavanju mentalnog zdravlja ako se nad njima vrši digitalno nasilje, pa se kod njih javljaju i suicidalne misli.
U Republici Srpskoj u proteklom periodu zabilježena su tri samoubistva mladih. 22. oktobra je 16-godišnjakinja izvršila samoubistvo u našem gradu, dok je 20-godišnji mladić u Prnjavoru, izvršio samoubistvo 23. septembra, samo nekoliko dana kasnije samoubistvo je izvršio Mladen Dulić, čije se oduzimanje života dovodi u vezi sa nasiljem na internetu.
U dugogodišnjem radu sa djecom, Radanovićeva se susrela sa raznim stavovima roditelja, jer kako kaže u većini slučajeva djeca koja imaju problem, traže osjećaj pripadnosti, i pretežno ključan problem dolazi od roditelja i njihovog ne prepoznavanja problema u pravom trenutku.
Prema Krivičnom zakonu RS, ko neovlašćeno sačini fotografski, filmski ili drugi snimak nekog lica ili njegovih prostorija bez njegove saglasnosti, povređujući time posebno njegovu privatnost, ili ko takav snimak preda ili pokazuje trećem licu ili mu na neki drugi način omogući da se s njim upozna, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com