Okrugli sto o postignućima i prioritetima u procesu traženja nestalih organizovan je u Bijeljini, a povodom Međunarodnog dana nestalih. Srpska još uvijek traga za 1.652 nestala lica, a porodice insistiraju na ubrzanju ovog procesa. U Međunarodnoj komisiji za nestale osobe kažu da je odgovornost za rješavanje pitanja nestalih uvijek na državi.
Problemi porodica nestalih vojnika i civila još uvijek nisu neriješeni. Jedan od gorućih u Republičkom centru za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih izdvajaju to što je u prvih šest mjeseci ove godine u BiH identifikovano samo pet lica srpske nacionalnosti. Proces traženja Srba je ističu zaustavljen još 2008. godine
Za sada ne vidimo ni strategiju ni spremnost ljudi u Institutu za traženje nestalih BiH da se bilo šta promijeni po ovom pitanju, napominje Krčmar.
Srpska još uvijek traga za 1.652 nestala lica, a porodice insistiraju na ubrzanju procesa traženja svojih najmilijih. Rješenje vide i u jedinstvenom stavu nadležnih.
Od kako je formiran, nezadovoljni smo radom Instituta na nivou BiH, kaže Marko Grabovac. I pred učesnicima ovog Okruglog stola iznijeti su zahtjevi da se pristupi rješenju ovog problema. O čemu će napominje on upoznati i ministra za ljudska prava i izbjeglice.
Stava su da Sud i Tužilaštvo BiH ne rade svoj posao kako bi trebalo.
I kada nađemo i identifikujemo tijelo, nemamo posmrtne ostatke kome predati, kažu u Republičkoj organizaciji porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, ističući da je zaustavljen i proces identifikacije.
Okrugli sto o postignućima i prioritetima u procesu traženja nestalih organizovan je u Bijeljini, a povodom Međunarodnog dana nestalih.
U Međunarodnoj komisiji za nestale osobe kažu da je odgovornost za rješavanje pitanja nestalih uvijek na državi. Stava su da su u proteklih 25 godina ostvareni dobri rezultati po pitanju traženja nestalih. Oko 70 odsto od ukupnog broja nestalih, njih oko 30.000 je pronađeno i identifikovano.
ICNP će u naredne tri godine pružati pomoć BiH u procesu traženja nestalih. Međutim kažu u Međunarodnoj komisiji za nestale osobe, Bosna i Hercegovina nije sama sa ovim problemom jer problem potencijalnih pogrešnih identifikacija postoji i u Hrvatskoj, te na Kosovu i Metohiji.
Samo na ovakav način možemo skrenuti pažnju na porodice koje 25 godina nakon odbrambeno-otadžbinskog rata postavljaju isto pitanje “Gdje su”.
