Običaji i rituali koji se vezuju za za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista – Božić prenose se u u Semberiji i na području Majevice s koljena na koljeno. Službama bdenija i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.
Badnji dan i Božić su praznici kada je porodica na okupu, kada se razmjenjuju želje za zdravlje, sreću, ljubav i mir među ljudima. Ukoliko je čovjek ispunjen optimizmom i dobrom voljom, mnoge od ovih želja će se i ostvariti u godini koja je pred nama, kažu Semberci. Na Badnji dan peku se i božićne pečenice, pa se takva slika mogla danas vidjeti gotovo pred svakim domom u semberskim selima.
Na ponos je domaćinima što tradiciju i običaje najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića uspješno prenose na mlađe generacije.
Ono što je sigurno u svakom domu na Božić pečenica će pored česnice biti jedno od glavnih jela na trpezi. Dobro raspoloženje uz božićne pečenice zatičemo danas na Badnji dan i na gazdinstvu Savića u Glogovcu, gdje se od vajkada tradicija čuva i prenosi s koljena na koljeno i sa generacije na generaciju.
Badnji dan je pun rituala i simbolike, živopšisnih radnji i svi su običaji povezani sa porodičnim kultom i kultom ognjišta, podsjećaju žitelji sela u semberskoj ravnici. Već u ranu zoru pucanjem iz pušaka i prangija objavljuje se odlazak u šumu po badnjak.
U Semberiji je običaj da prvi iver od sječenja badnjaka, domaćica stavi u božićnu česnicu, koja se priprema na Božić. Badnji dan u semberskoj ravnici i u podmajevičkim krajevima izdvaja se po brojnim običajima i ritualima na seoskim gazdinstvima.
U posljednje vrijeme u mnogome su olakšani poslovi oko pripremanja božićne pečenice. Nekada je pričaju u Semberiji ražanj trebalo ručno okretati, danas samo treba nadgledati i održavati vatru, pričaju kroz osmijeh naši sagovornici. Nekada se u društvu oko pečenice znalo i zapjevati, pa i češće uz čašicu ljute nazdraviti, ipak kažu vrijedni domaćini, treba biti umjeren u svemu. Pozitivne energije uz najljepše želje i zdravice ne nedostaje u ovim prazničnim danima.
Srbi su kroz vijekove čuvajući običaje, sačuvali i vjeru pravoslavnu.Sječa badnjaka pokazuje zajedništvo naroda na Majevici jer se na ovaj način njeguje tradicija i tradicionalne vrijednosti. Badnjak, mlado cerovo ili hrastovo drvo, simbolizuje dolazak Isusa Hrista.
Praznici koji obiluju brojnim običajima iz godine u godinu okupljaju narod. Običaj tradicionalno sječenja badnjaka u parohiji pribojskoj okupio je mještane, to je smatraju veliki događaj koji donosi radost, veselje i neizostavno narodnu pjesmu.
Na Majevici stari tradicionalni izvorni običaji odolijevaju svemu onome što je donijelo moderno doba, pa se tako običaji pamte i njeguju još od malih nogu, da bi se kroz život prenosili s koljena na koljeno i sa generacije na generaciju.
Očuvati običaje naroda i prenositi ih na pokoljenja deo je očuvanja identiteta srpskog naroda.
Srpski narod najradosniji hrišćanski praznik Božić provodi u porodičnim okupljanjima oko badnjaka, u duhu zdravica, sloge i čestitki. Prazničnu sliku upotpunjuje učešće u liturgijskoj zajednici, ali i praznična trpeza, toplina doma i međusobna ljubav ukućana.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com