Rad na crno, uprkos nedostatku različitog kadra na domaćem tržištu i pooštrenoj kaznenoj politici, u Srpskoj i dalje predstavlja rak-ranu društva, zajednička je ocjena poslodavaca i sindikalaca, koji smatraju da je neophodno pojačati kontrole, posebno u večernjim časovima u ugostiteljstvu.
U Inspektoratu Republike Srpske ističu da je na osnovu dostupnih podataka o rezultatima izvršenih kontrola u prethodnim godinama, evidentno da se broj radnika na crno smanjuje, ali je i dalje prisutan, piše “Glas Srpske“.
Prema njihovim podacima, u prvom kvartalu ove godine inspektori su po osnovu ugovora o radu kontrolisali 3.550 radnika zatečenih na radu kod poslodavca, od čega 44 radnika nisu imala zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja. Po tom osnovu poslodavcima su, kako su istakli, izrečene kazne u iznosu od 77.000 KM.
– Za prva tri mjeseca 2022. godine po osnovu ugovora o radu kontrolisano je 5.124 radnika zatečenih na radu kod poslodavca, od čega 54 radnika nisu imala zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja. Poslodavcima su, po tom osnovu, izrečene kazne u iznosu od 87.000 maraka – kazali su u Inspektoratu, podsjetivši da je tokom prošle godine inspekcija bez ugovora o radu zatekla 200 radnika, te izrekla kazne u iznosu od 301.000 KM.
Angažovanje radnika na crno najčešće je u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, te uslužnim djelatnostima.
– U odnosu na prethodne godine uočeno je smanjenje rada na crno u oblasti građevinarstva, što se može povezati sa nedostatkom stručne radne snage u ovoj djelatnosti – istakli su u Inspektoratu.
Generalni sekretar Saveza sindikata RS Goran Stanković istakao je za “Glas” da je u Srpskoj, uprkos svim naporima nadležnih, veoma rasprostranjen rad na crno.
– Rade bez bilo kakvih ugovora, socijalne zaštite, prava na zdravstveno osiguranje, u slučaju povrede na radu nisu zaštićeni. Kada bi samo u večernjim časovima krenili u obilazak kafića, picerija, roštiljnica, svadbenih salona i sličnih privrednih subjekata uvjerili bismo se da na dva ili tri prijavljena radnika dolazi jedan ili dva koja rade na crno, jer inspekcija tad rjeđe zalazi u kontrole – kazao je Stanković.
Dodao je da su na ovaj način oštećeni radnici, država jer se ne pune fondovi, ali i poslodavci koji redovno izmiruju svoje obaveze.
– Pored rada na crno, još učestalija pojava je da su radnici prijavljeni, a da im se dio plate isplaćuje u kovertama – rekao je Stanković.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić rekao je da je rad na crno i dalje gorući problem u Srpskoj, uzevši u obzir da malo koji poslodavac u poljoprivredi, svadbenim salonima i noćnim klubovima prijavljuje svoje radnike.
– Za takvu situaciju dijelom su odgovorni i radnici. Veliki broj njih ne želi da zaključi ugovor o radu, jer u dogovoru sa poslodavcem dobije više novca za svoj rad, odnosno dio koji bi trebalo da ide na obaveze dobiju na ruke. Tako da je dobro i jednom i drugom – kazao je Trivić.
Dodao je i manjak inspektora u Srpskoj, takođe, jedan od faktora koji utiče na to da je rad na crno i dalje prisutan u velikoj mjeri.
– Kako bi suzbili rad na crno u što većoj mjeri, neophodno bi bilo promijeniti način kontrole inspekcije, jer po sadašnjem načinu inspektori u jednoj kontroli izgube tri sata, a to bi bilo mnogo brže i jednostavnije kada bi na osnovu spiska radnika pregledali lične karte. Tako naprave akciju u trajanju od dva – tri mjeseca i pregledaju 90 odsto firmi. To smo predočili nadležnima, međutim nema odgovora – rekao je Trivić.
Ovlaštenje
U Inspektoratu RS su istakli da ovlaštenje da kontrolišu prijavljivanje radnika imaju svi njihovi inspektori u svojim primarnim oblastima nadzora. Takođe, rad na crno kontrolišu i inspektori Poreske uprave RS i Republičke uprave za igre na sreću, čime je značajno povećan broj inspektora i broj kontrola u ovom segmentu, dok je ranije te kontrole vršila samo inspekcija rada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com