Tehnički proizvodi, obuća i odjeća, kao i primjedbe na usluge u snabdijevanju vodom, strujom, ali i prevoz i telekomunikacije i dalje su na vrhu liste najčešćih žalbi potrošača jer im nije prihvaćena reklamacija.
Kako su nam naveli u tržišnoj inspekciji, po žalbama potrošača koji su tražili da im se zaštite prava imali su ove godine 113 kontrola. Kako se ispostavilo, većina žalbi je bila opravdana.
“U 84 slučaja utvrđeno je da su reklamacije bile opravdane. U toku inspekcijskih kontrola 73 reklamacije su uvažene i riješene na licu mjesta, a 11 reklamacija je riješeno nakon naloženih mjera. U 29 kontrola utvrđeno je da reklamacije potrošača nisu bile opravdane”, izjavili su iz Inspektorata RS za “Nezavisne novine“.
Poredeći sa istim periodom prošle godine, inspektori su ove godine imali manje posla jer su lani za devet mjeseci imali 147 kontrola.
“U 107 slučajeva utvrđeno je da su reklamacije bile opravdane. U toku vršenja inspekcijske kontrole 89 reklamacija je uvaženo i riješeno na licu mjesta, a 18 ih je riješeno nakon naloženih upravnih mjera. U 40 kontrola utvrđeno je da reklamacije potrošača nisu bile opravdane”, osvrnuli su se oni na podatke iz prethodne godine.
Iz Inspektorata su istakli da nastoje da u kontrolama budu proaktivni i da djeluju preventivno te da, kad uoče neku nepravilnost, traže da se otkloni, kako bi se i na ovaj način štitili potrošači.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, rekla je za “Nezavisne” da se potrošači najčešće žale na nedostatke na proizvodu.
Ističe da trgovci nisu dovoljno upoznati sa svojim obavezama prema kupcu.
“Ono što je obaveza trgovaca, a ne njihova dobra volja, nego zakonska obaveza koju vrlo često žele da izbjegnu, je da kažu potrošačima da imaju pravo da se upišu u knjigu reklamacija i da kažu šta je osnov za reklamaciju. U suštini, potrošač kada reklamira bilo koji proizvod može da donese i druge dokaze da je obavio kupovinu ukoliko nema račun. Mi se još susrećemo sa izbjegavanjem te zakonske obaveze, zato što trgovci nisu upoznati sa zakonom, te takođe onaj koji zapošljava nekoga ne obuči ga da ponudi knjigu reklamacija, da se kaže kupcu da ako nema fiskalni račun – može donijeti slip iz banke, otpremnicu i mnoge druge dokaze”, kaže ona.
Dodala je da se kupci nikada ne žale iz hira, ali ne mora značiti da je uvijek potrošač u pravu, te zbog toga i postoje načini putem kojih se utvrđuje ko je bio u pravu.
“Čak i mnoge zemlje koje imaju cijelu mašineriju iza sebe, udruženja i nevladine organizacije još nisu na zavidnom nivou iako vani ljudi imaju svakako veću svijest o pravima, ako ništa proguglaju. Mi se radije ubjeđujemo sa trgovcima, prijetimo i slično, no bilo koji potrošač koji ima problem sa uslugom ili smatra da usluga nije obavljena kako treba može da napiše u knjigu reklamacija”, izjavila je za “Nezavisne”.
Kako navodi Marićeva, trgovci imaju neka znanja, ali treba da više čitaju i edukuju se o ovoj temi.
“Postoji zakonski određeno kada se vraća novac. Ukoliko je neki proizvod veće vrijednosti ili ne ispunjava uslove kvalitete: došlo je pocijepano, raspalo i slično. Ne može trgovac reći da se ne može vratiti novac ukoliko se utvrdi da za to postoji razlog. Ukoliko je nedostatak takav da se ne može popraviti onda dolazi inspekcija pa se dalje rješava problem. Svi treba da znamo svoja prava”, zaključila je ona.
Iz Inspektorata Republike Srpske poziva građane da se obrate institucijama kada smatraju da su im prava na bilo koji način uskraćena.
“Građani mogu i treba da zajedno sa kontrolnim organima korektivno djeluju na tržištu i da ukažu trgovcima na propuste u radu”, navode oni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com