“Finske statistike otkrivaju sumornu populacijsku prognozu – stanovništvo će početi padati 2031.”
Ovo je naslov jučerašnjeg članka u finskim novinama na engleskom jeziku Helsinki Times.
Sve finske provincije imaće za 15 godina više smrti nego rođenja, osim ako se nekim slučajem stopa nataliteta ne počne oporavljati od svog rekordno niskog stanja, prognozirala je finska statistička agencija.
Do 2050. će Finska imati 100.000 stanovnika manje nego danas, kad ih ima 5.525.000 – i to ako zadrži trenutni nivo imigracije od 15.000 godišnje i stopu fertiliteta od 1,35 djece po ženi u reproduktivnom periodu.
Podsjetimo, stopa fertiliteta potrebna za održavanje populacije na istom nivou je 2,1 dijete po ženi – skoro 0,7 više nego u Finskoj. A Finska čak i nije jedna od razvijenih zemalja o kojima se najčešće govori u kontekstu demografske krize. To su obično Japan i Italija.
Štaviše, Finska je ove godine proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, kao i prošle godine, prema Izvještaju o svjetskoj sreći.
Po pitanju rodne jednakosti, Finska je prema analizi Svjetskog ekonomskog foruma završila na četvrtom mjestu, iza Islanda, Norveške i Švedske.
Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje
Finsko osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje često se spominje kao najbolje na svijetu, a roditelji u Finskoj imaju i izdašan porodiljski dopust: 30 do 50 radnih dana prije porođaja i 105 radnih dana nakon porođaja za majke, a 54 radna dana za očeve, uz naknadu.
Nakon toga slijedi još 158 radnih dana plaćenog porodiljnog dopusta koje može uzeti majka ili otac, piše Forbes.
Roditelj može ostati kući i nakon porodiljskog dopusta, bez naknade, ali uz zaštitu posla, do trećeg djetetovog rođendana. Pritom može primati dječji doplatak. Vrtići su takođe subvencionisani, u skladu s primanjima roditelja.
Uprkos svemu tome, stopa fertiliteta u Finskoj se strmoglavila u posljednjih deset godina – od 1,86 djece 2009. do 1,35 ove godine.
Šta se dogodilo?
Kako piše novinarka Forbesa Elizabet Bauer, poređenje stope fertiliteta u Švedskoj i Finskoj pokazuje da je Finska bila mnogo stabilnija, ali je doživjela kolaps u posljednjih deset godina.
Je li razlog ekonomske prirode? Finska je imala stopu nezaposlenosti od čak 9,4% u 2015., nakon recesije, ali ta stopa se ove godine spustila na 6,7%. Stopa ekonomskog rasta takođe se oporavila nakon recesije.
“Činjenica je da je roditeljstvo značajno smanjilo penzije za žene. Ženske karijere i razvoj prihoda ključna su pitanja kojima se moramo pozabaviti kako bismo osigurali da oni koji su sposobni i voljni zasnovati porodice to i učine. To su glavni problemi”, komentarisao je finski premijer Anti Rine.
Dodao je da je potrebno razvijati i dječju zaštitu: “Zabrinut sam da se možda ne fokusiramo na prave stvari ako ne razvijamo starateljstvo za porodice s djecom. Moramo proizvesti cijelu mrežu usluga na način da porodice s djecom osjećaju da ih se podržava.”
Hrvatska ima blago višu stopu
Hrvatska ima blago višu stopu fertiliteta od Finske – 1,42 djeteta po ženi. Prosjek u EU je 1,56 djece. Ali Hrvatska, za razliku od Finske, posljednjih godina ima dramatičan egzodus stanovništva.
Zahvaljujući padu stanovništva od 1,2% godišnje, Hrvatska je druga na svijetu po padu stanovništva, prema analizi portala Axios na osnovu podataka Svjetske banke, odmah nakon Litvanije.
Prema analizi UN-a Hrvatska je “samo” sedma najgora na svijetu, s padom stanovništva od 18% do 2050. A do 2100. će se skoro prepoloviti, s 2,18 miliona stanovnika.
Što se Finske tiče, moguće je da je ovaj nagli pad stanovništva statistička varijacija i da će se ponovno oporaviti.
Ali kao i sa Švedskom, čija je stopa fertiliteta takođe u padu, novinarka Forbesa postavlja pitanje: Je li pravi odgovor zaista kombinacija rodne jednakosti i velikodušnih socijalnih mjera, što je put kojim su otišle ove dvije zemlje?
Jer kao i gotovo sve evropske zemlje, i Švedska je ispod stope fertiliteta potrebne za održavanje populacije – prošle godine ta je stopa pala na 1,76.
Debelo subvencionisani i široko dostupni vrtići, velikodušna porodiljna naknada za oba roditelja i kultura orijentirana na zajednicu, a ne na posao, svejedno nisu pomogli, kao ni u Finskoj.