Narodna nošnja, nekad svakodnevna odjeća, zauzima bitno mjesto u kulturi i tradiciji Srpskog naroda. Boreći se za očuvanje tradicije Nada Mijatović iz Bijeljine izrađuje nošnje iz svih krajeva Srbije i Republike Srpske.
Nada Mijatović iz Bijeljine, ljubomorno od zaborava čuva narodne običaje i izrađuje srpske narodne nošnje od kada je 2018. godine pokrenula zanatsku radnju pod nazivom “Stari zanati Nada”. U svojoj maloj krojačkoj radnji nudi unikatne radove tkane, vezene i heklane, sve što je potrebno u kućnoj radinosti sa motivima koji vraćaju u prošlost.
Šajkača, Jelek, Gunj, fermen, anterija, tkanica, šalvare, vunene ili pletene čarape i opanci… starinski su odjevni predmeti srpske narodne nošnje, koja, zbog svoje raznolikosti i ljepote, predstavlja svojevrsno blago kulturne baštine. Na teritoriji Srbije i Republike Srpske veliki je broj različitih nošnji na koje su tokom dugog niza godina pečat ostavili različiti kulturni uticaji.
Među kupcima njenih rukotvorina u najvećem broju su, kaže, naši ljudi koje je život odveo u daleki svijet. Kupljene rukotvorine pričaju im priču o bogatstvu ovdašnje prošlosti, te im uljapšava novi dom i podsjeća ih na vrijeme provedeno u ovom kraju. Tako se Nadina mala umjetnička djela danas nalaze po zapadnoevropskim zemljama, ali i u Americi i Australiji. Posebno ih, kako ističe, zanima narodna nošnja ili dijelovi narodne nošnje, naročito za djecu.
Nadin kutak smješten je u malom prostoru, a taj kutak pravi je praznik za oči. Ispunjen je prelijepim rukotvorinama i predmetima koji podsjećaju na vrijednost i ljepotu tradicije. Ponjave ili prostirke za krevete predstavljaju jedinstvenu pojavu u tradicionalnom narodnom stvaralaštvu Srbije. Ponjave su uz stolnjake i posteljinu kući davale boju. Bile su izrađene od vune ili platna, a imale su svakodnevnu upotrebu ali i ukrasnu namjenu.
Dok se današnje svadbe i vjenčanja uglavnom vežu uz šminku, moderne stajlinge, haljine koje neće imati niko i odijela koja će istrpjeti sve plesne izazove, Nada ističe da postoji I ljudi koji se za početak zajedničkog života odlučuju za tradicionalnu nošnju.
Nada kaže da njen zanati kao i drugi, polako izumire i ne vjeruje da će stari zanati dobiti svoje mjesto koje zaslužuju i da će ljudi cijeniti prave vrijednosti u budućnosti.
Svaki narod ima svoj karakterističan folklor, koji se manifestuje kroz narodnu nošnju, igru i pjesmu. Sve to mu daje i kulturološki identitet. Međutim, globalizacijom mali narodi su u velikoj opasnosti i da ga izgube. Srećom, ima i onih, koji čuvaju od zaborava svoje folklorno nasljeđe a jedna od njih je svakako Nada Mijatović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com