Muzej Semberije proslavio je danas, u skromnim uslovima i bez publike, 50 godina postojanja, uz poruku da je kultura najpotrebnija u kriznim vremenima.
“Izložbom `Bijeljinski vremeplov` predstavljamo višegodišnja istraživanja stručne službe Muzeja o kulturnoj istoriji našeg grada, a promocija knjige Rodoljuba Čolakovića `Izvodi iz dnevnika 1961-1983` daju novi uvid u arhivsku građu legata koji su 1980. godine bijeljinskom muzeju poklonili Rodoljub Čolaković i Milica Zorić”, rekao je novinarima direktor Muzeja Semberije Momčilo Koprivica.
Muzejski savjetnik Tanja Lazić rekla je da je izložba “Bijeljinski vremeplov” povezana sa istorijom rada Muzeja u proteklih pet decenija i predstavlja zajednički napor, istraživanja i rad svih iz stručne službe u posljednje tri do četiri decenije.
“Ono što posjetioci izložbe mogu vidjeti jesu prilozi o prošlosti Bijeljine koji se odnose na staru Bijeljinu, na prva udruženja u Bijeljini, na zanate, trgovinu, stare bijeljinske fotografe, naše nekadašnje sugrađane Nijemce, Slovake, Jevreje, Ruse, na zajednicu Karavlaha u Semberiji, na početke bioskopa, pozorišta, bibliotekarstva, na društveni život u našem gradu, na početke školstva u Bijeljini, na željeznicu koje više nema u našem gradu, na poplave u Semberiji i na prvi urbanistički plan 1957. godine”, navela je Lazićeva.
Ona je naglasila da su se ovim malim vremeplovom osvrnuli i na najznačajnije datume iz istorije rada Muzeja od 1970. godine do danas, kao i na velike legatore Rodoljuba Čolakovića i Milicu Zorić, Ljubicu Jovičić Stančić, Radeta Bjekića i Mariju Rabrenović.
Povodom značajnog jubileja Muzeja Semberije predstavljena je i knjiga “Izvodi iz dnevnika Rodoljuba Čolakovića 1961-1983” koju je priredio kustos istoričar Zoran Midanović.
Midanović je rekao da je Rodoljub Čolaković vodio dnevnik od 25. januara 1961. godine do svoje smrti 29. marta 1983. godine.
“`Dnevnik` se sastoji od 27 notesa različitog formata i obima sa ukupno ispisana 5.462 lista. Nakon što sam originalni rukopis `Dnevnika` prekucao, a to je trajalo četiri godine, sačinio sam iz toga knjigu u kojoj su izvodi na nešto manje od 300 stranica. Trudio sam se da u izvodima obuhvatim što širi dijapazon tema o kojima je Čolaković pisao”, rekao je autor ove knjige.
Muzej Semberije u Bijeljini izrastao je iz Muzejske zbirke “Semberija” osnovane 28. oktobra 1970. godine.
Put od osnivanja zbirke do danas nije bio ni lak, niti jednostavan. Entuzijazam i upornost prve generacije zaposlenih u Muzeju rezultirali su bogatim fundusom zbirki, reprezentativnim objektom i stalnom postavkom, upečatljivim povremenim izložbama i zavidnim brojem publike.
Nova generacija zaposlenih u Muzeju koja ih je naslijedila u vrijeme najtežih društvenih lomova, rasula SFR Jugoslavije i rata u BiH, nije imala izbora – ili nastaviti dalje sa još većom upornošću i entuzijazmom ili dozvoliti da se u Bijeljini ugasi značajna institucija kulture.
Danas Muzej Semberije čuva više od 10.000 eksponata koji pripadaju arheološkoj, etnografskoj i istorijskoj zbirci, oko 7.000 bibliotečkih jedinica i blizu 14.000 fotografija. Muzejska građa sakupljana je 50 godina, a u susretu sa svakim predmetom otkriva se prošlost ljudi ovog kraja.
Pripreme za realizaciju obilježavanja 50 godina Muzeja nisu pokleknule uticaju kovida 19, već su počeli raditi na pronalaženju rješenja za iznenadni izazov.
Program je znatno redukovan u odnosu na planirani kojim bi bilo obilježeno pola vijeka od osnivanja ove značajne institucije kulture.
