“Milošev mjesec” obasjao kulturnu scenu u gradu

“Milošev mjesec”, kulturna manifestacija koju je organizovala bijeljinska Gimnazija “Filip Višnjić” povodom 130 godina od rođenja Miloša Crnjanskog, obasjao je kulturnu scenu u gradu i to je početak intenzivnijeg promovisanja kulture i umjetnosti u Bijeljini, rekla je Srni profesor u Gimnaziji Valentina Vidaković.

“Protekle tri sedmice Gimnazija je otvorila svoja vrata piscima i univerzitetskim profesorima koji se bave istraživanjem Crnjanskog sa željom da obilježimo 130 godina od rođenja pisca, ali prvenstveno da pružimo priliku gimnazijalcima da razgovaraju sa piscima i upoznaju ljude koji su svoj profesionalni život posvetili kulturi i umjetnosti, da u njihov pogled na svijet, između ostalog, uđu i ta zanimanja”, istakla je Vidakovićeva.

Nakon književne večeri u holu Gimnazije “Filip Višnjić”, kojom je manifestacija završena, Vidakovićeva je istakla da je odziv učenika, sadašnjih i bivših, ali i sugrađana, bio veoma dobar.

“Oživljamo nešto što je bila praksa bijeljinske gimnazije da profesori književnosti ugoste pisce, da se obilježe važni datumi iz kulture i mislim da je ovo početak intenzivnijeg promovisanja kulture i umjetnosti”, rekla je Vidakovićeva, koja je vodila književne večeri.

Sinoć je promovisana knjiga Gorane Raičević “Agon i melanhonija – Život i delo Miloša Crnjanskog”, na kojoj je autor ocijenila da je Crnjanski danas sve življi među čitaocima i da će tek nove, mlade generacije, da se sporazumiju sa piscem mnogo bolje nego što su to činili njegovi savremenici.

“Nisu mu išle na ruku istorijske okolnosti, jer sve što je dolazilo odavde i što su bili srpski pisci posmatrano je, nažalost, kroz neke ideološke naočare. Mislim da vreme Crnjanskog tek dolazi”, rekla je Raičevićeva Srni.

Za umjetnost i djelo Crnjanskog ona je navela da je veliko i besmrtno, ali da se treba pobrinuti i da se za javnost otvore neki privatni prostor u kojem je živio, gdje će moći da se vide predmeti koji su ostali iza pisca, kako to rade sve velike kulture u svijetu.

Raičevićeva je rekla da je dio legata Crnjanskog u Narodnoj biblioteci, tamo su njegovi rukopisi, pisma i neki predmeti, a da zadužbina, nažalost, radi u kancelarijama iznad Terazijskog tunela u Beogradu kojima javnost nema pristupa.

“Treba da čitamo Crnjanskog, da ga kroz priče o njegovom vrlo zanimljivom životu približimo mladima, da se vidi čovek iza pisca i da ih pruvučemo onda da se malo više zainteresuju za njegovu književnost”, rekla je Raičevićeva.

Gost vrlo posjećene književne večeri bio je i predsjednik bijeljinske “Prosvjete” Slaviša Mikić, koji je rekao da je divan poduhvat i za svaku pohvalu ovo što Gimanzija radi, uz ocjenu da je to nedostajalo gradu.

“Jedno je kada djeca književnost uče iz knjiga, a sasvim je drugo kada se ostvari neposredan kontakt i susret sa ljudima koji se neporedno bave umjetnošću, koji stvaraju”, ocijenio je Mikić i dodao da kultura podupire razvoj svakoga grada.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *