Kao pogranični grad, saobraćajno i trgovačko središte, Bijeljina je imala sve preduslove da bude jedno od žarišta emidemije. Međutim, uspijevamo da držimo situaciju pod kontrolom.
To u intervjuu za Srpskainfo kaže gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić, govoreći o epidemiološkoj situaciji u gradu.
– Čim se pojavila opasnost od širenja zaraze, preduzeli smo preventivne mjere, uključujući i osnivanje karantina, zatvaranje radnji i ugostiteljskih objekata, ograničenje kretanja, dezinfekciju javnih površina i stambenih zgrada, osnivanje kol-centra za podršku svima kojima je potrebna pomoć za nabavku namirnica i druge mjere. U jednom trenutku imali smo 11 zaraženih i, nažalost, dva pacijenta su preminula od korone u kombinaciji s drugim hroničnim bolestima, ali već na Veliki petak nismo imali ni jednog građanina sa potvrđenom zarazom. Na više od 100.000 stanovnika u Bijeljini, mislim da to nije neuspjeh – kaže Mićić.
U svim gradovima u kojima su propisivane preventivne mjere bilo je otpora građana. Kako izlazite na kraj s tim problemom u Bijeljini?
Kad smo na samom početku epidemije preduzeli oštre mjere, mnogi su govorili da pretjerujemo, ali se ispostavilo da je ovaj potez bio dobar. Pogledajte samo šta se dešava tamo gdje tih mjera nije bilo ili nisu na vreme donesene… Znamo da nije lako provoditi tolike dane u stanu ili kući, što sam i ja iskusio, ali građani moraju da shvate da nam se epidemija širih razmjera jednostavno ne smije desiti, da ne bi imali slike kakve gledamo u Americi ili u Italiji. Zato, zahvaljujem građanima od kojih je najveći broj svjestan opasnosti i poštuju mere ograničenja kretanja ili izolacije, ali imamo i građane koji svojim ponašanjem ugrožavaju i svoje i zdravlje drugih ljudi. Gradska inspekcija i Komunalna policija, kao i Policijska uprava, kontrolišu stanje na terenu, ali samodisciplina, a ne kažnjavanje, jedini je efikasan način za zaustavljanje zaraze.
Čini nam se i da cijeli sistem bolje funkcioniše, naravno, imajući u vidu vanredne okolnosti?
Od samog početka krize, naš Štab za vanredne situacije redovno zasjeda i koordiniše aktivnosti. Zahvalni smo svim službama koje ovih sedmica posvećeno rade, prije svega, Domu zdravlja i Bolnici, kojima to jeste posao, ali sada daju mnogo više od sebe nego u normalnim okolnostima, zatim komunalnim službama, Policiji, Oružanim snagama, volonterima, republičkim organima vlasti i sanitarnim službama, kao i Civilnoj zaštiti. Ustupanjem prostora za karantine, Dom učenika i OŠ „Vuk Karadžić“ su postali važna karika u ovoj borbi. Dvije sedmice sam i ja bio u karantinu, odnosno, kućnoj izolaciji, ali sam stalno bio na vezi sa saradnicima i, koliko god sam mogao, učestvovao u radu Štaba i Gradske uprave.
U vanrednim situacijama kod ljudi se probudi i solidarnost…
Humanost ni ovog puta nije izostala. Izuzetno smo zahvalni privrednicima i svim donatorima koji su brzo reagovali prikupivši značajna sredstva za nabavku respiratora i druge kliničke opreme, kao i humanitarnih paketa, zaštitnih maski i sredstava za dezinfekciju za najugroženije sugrađane. Ne zaboravimo ni da je mnogo preduzeća, ustanova i pojedinaca svoje svakodnevno poslovanje ili način života promijenilo kako bi pomogli sugrađanima kojima je pomoć najpotrebnija, a i ovaj put imamo podršku naših volontera.
Epidemija će proći, ali već se osjećaju posljedice po ekonomiju i čitavo društvo. Mislite li da ima šansi da Semberija bude manje pogođena krizom?
Kriza prijeti čitavom svijetu, pa i Semberiji predstoji težak period, a privreda je praktično preko noći došla u ogroman problem. Na lokalnom nivou smo preduzeli sve u našoj nadležnosti i moći da pomognemo privrednicima poput umanjenja ili oslobađanja od plaćanja komunalnih taksi, odnosno, zakupa prostora u objektima u vlasništvu lokalne uprave dok traje opasnost od korone. Maksimalno smo izašli u susret i svim preduzećima čiji rad je neophodan za svakodnevni život stanovništva, kako bi im, naravno, uz zaštitne mjere, dozvolili rad.
Nedavno je dozvoljen i rad Kvantaške pijace, jer ne samo da smo bili u opasnosti da propadne rod povrća ispod plastenika, već i od potpunog poremećaja na tržištu hrane, a u Agrarnom fondu smo uveli telefonsku liniju za posredovanje između proizvođača i trgovaca poljoprivrednim proizvodima. Sad nam je važno i da se zasiju sve poljoprivredne površine, kako bi imali dovoljno hrane za narednu godinu.
Mislite li da je to dovoljno?
Naravno da nije dovoljno. Glavne mjere pomoći moraju uslijediti sa viših nivoa vlasti i samo usaglašenim djelovanjem svih nivoa vlasti i samih privrednika, ekonomija može biti spasena. Privrede Srpske i BiH su male i za naše okruženje, a da ne govorim o Evropi, pa treba biti pametan i u ovoj situaciji dobro razmisliti šta i kako ćemo dalje. Treba se okrenuti prije svega sebi, kao što to rade i mnogo ozbiljnije i bogatije zemlje, kupovati što više domaće robe, neizbježne su mjere štednje.
Nećemo zaustavljati projekte
Da li ćete zaustavljati projekte koje ste planirali za ovu godinu?
Jednostavno nemamo izbora. Iz prošlih kriznih situacija naučili smo da je realizacija velikih projekata zapravo zamajac za privredu i zato ni sada nećemo zaustavljati te projekte. Život će se nastaviti i poslije epidemije, a ovi projekti će nastaviti da mijenjaju lice Semberije, uključujući izmještanje Autobuske stanice, izgradnju javne garaže, konačni završetak radova na gasovodu, odbranu od poplava sa Drinske strane, obnovu Sokolskog doma, izgradnju sale u OŠ u Patkovači i radionica u Tehničkoj školi, izgradnju novog Vatrogasnog doma i niz drugih projekata od lokalnog značaja, kao i najveći projekat – izgradnju auto-puta preko teritorije Semberije.
Gradski budžet je stabilan i bez kašnjenja izvršavamo svoje obaveze i nadamo se da neće biti većih problema ni u narednom periodu.
(SrpskaInfo)
Pratite nas i na društvenim mrežama:
