Hladni aprilski dani sa čestim padavinama ne dozvoljavaju traktorima da uđu na njive. Kasni se sa proljetnom sjewtvom, a i pšenica zahtjeva da se što prije obave tretmani zaštite od bolesti i korova. Ratari su računicu već napravili, pa kako kažu proljećni radovci će biti na većoj cijeni nego lane.
Curi oprimalni rok za proljetnu sjetvu. Taman kada su početkom aprila ratari otpočeli posao, naišao je hladni talas uz niske temperature i padavine, što je ovih dana zaustavilo poslove i u Semberiji. Proizvođači kažu da su s razlogom zabrinuti, kasne sa glavnim radovima pa će biti prinuđeni da u isto vrijeme obavljaju sjetvu kukuruza i zaštitu pšenice od bolesti i korova, a sve ih to tvrde izlaže dodatnim troškovima.
Najveća pomjeranja u cijenama zabilježena su kod đubriva, kolebale su se i cijene goriva, uglavnom procjene napravljene i prije mjesec dana jasno su ukazale da će sjetva biti skuplja.
Zabrinuti su i kako će se izboriti sa korovima u usjevu pšenice. Gledali smo kaže Radić da jeftinije prođemo pri nabavci sredstava za uništavanje korova, međutim kako vrijeme odmiče, pšenica prerasta pa je pod znakom pitanja i učinak ranije nabavljenih hemijskih tretmana.
Kako bolesati i štetočine ne bi uništili usjev, parcele pod pšenicom treba češće obilaziti, a načini na koje se bore proizvođači kako bi očuvali proizvodnju su različiti. Lema je štetočina koja u posljednje vrijeme pravi sve veću štetu rataricama, pa treba na vrijeme djelovati kako bi se gubici spriječili
Ratare trenutno brinu korovi u usjevu, koji ni u kom slučaju ne smiju osvojiti njivu. Tretmani protiv korova i zaštita od bolesti proizvođače po hektaru koštaju oko 150 KM.
Na smanjenje prinosa i kvalitet roda u najvećoj mjeri u ovdašnjim atarima utiče korovska biljka divlja zob. Teško ga je suzbiti na njivama, a naročito iskorijeniti. Najčešći razlozi za širenje divlje zobi su setva pšenice u monokulturi u pojedinim oblastima, korišćenje netretiranog i nedorađenog semena, kao i primena herbicida namenjenih suzbijanju samo širokolisnih korovskih vrsta, to je stav struke. Tretmani su sve skuplji stav je poljoprivrednika.
Bez potpune agrotehnike nema ni proizvodnog učinka, a ni proizvodnja pšenice greške ne trpi. Proizvodnja je sve skuplja kaže Radić ističući da je ranije imala pšenica jači podsticaj za oko 200 KM više nego što je sada slučaj.
Usjevi su u Semberiji u dobrom stanju, pa se proizvođači nadaju da će biti u mogućnosti da ispoštuju sve što treba i da će i ove godine u žetvi biti dobrih rezultata.
Nadaju se ratari da su aprilski hladni dani zaustavili aktivnost pojedinih insekata i eventualno razvoj neke bolesti u usjevu pšenice.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com