U zavisnosti od roka sjetve na nekim njivama u Semberiji kukuruz tek niče, dok je na drugim u fazi razvoja dva do četiri lista.
Porast temperature i ubrzan razvoj biljaka praćeni su pojavom korova, pa ratari ovih dana rade tzv. korektivni tretman usjeva.
Cilj je da različitim preparatima suzbiju korov u početnoj fazi razvoja i osiguraju prinos, jer korov može da pričini veću štetu od one koju zajedno nanose biljne bolesti i štetočine.
Na njivama zasijanim u drugoj polovini aprila kukuruz je već u fazi razvoja četiri lista, pa su ratari iskoristili lijepo vrijeme početkom sedmice da obave korektivni tretman, dok usjev ne dostigne fazu razvoja osam listova.
Većina je odmah nakon sjetve obavila i zemljišni tretman protiv korova. U to vrijeme bilo je i padavina, koje su omogućile efikasnije djelovanje preparata.
Zaštita košta
Ratar Nikola Aleksić iz Golog Brda radi obavezno dva tretmana zaštite.
– Samo tada posao nije uzaludan. Širokolisni korovi poput ambrozije, čička, palamide i uskolisni divlji sirak mogu da se unište ako se blagovremeno reaguje. U poznijim fazama kukuruza sve je teže. Ko će i koliko tretmana raditi zavisi od sredstava koje poljoprivrednik ima na raspolaganju, jer ova zaštita košta – kaže Aleksić.
I Živko Marković iz Ljeskovca radi korekciju prvog tretmana, odnosno dubinskog prskanja. Nada se da će to biti dovoljno i da neće morati i treći put.
– Poslije ćemo imati pune ruke posla oko prihrane kukuruza – kaže Marković.
Konsultacije
Dva tretmana povećavaju troškove proizvodnje, ali uloženo se isplati, jer korovi kao prelazni domaćini štetočinama i uzročnicima biljnih bolesti umanjuju prinose i ugrožavaju kvalitet roda.
– Uvijek koristimo provjerene preparate, a konsultujemo se i sa stručnjacima. Čim imate u njivi korov manji je prinos, zato se tretmani uvijek isplate – ističe Marković.
Preparata za suzbijanje korova ima dovoljno na tržištu. Ovo je jedna od agrotehničkih mjera koja se mora obaviti na vrijeme, kada je kukuruz u fazi razvoja između trećeg i osmog lista. Tretman ne bi trebalo da se obavlja na temperaturi iznad 25 stepeni, već u ranim jutarnjim časovima ili predveče.
Fazani prave štetu
U ataru Golog Brda poljoprivrednici su zaštitili usjeve od korova, ali nisu uspjeli od fazana, koji su im nanijeli veliku štetu.
Nikola Aleksić je bio prinuđen da presije kukuruz na 0,8 hektara. Zasijao je ponovo rani hibrid.
– Ovaj dio atara ugrožavaju ptice, vrane i fazani. Morali smo presijati, pa sam se opredijelio za silažni kukuruz grupa 300 ili 400, koji treba da stigne početkom septembra. Na gubitku smo; tri vrećice sjemena su oko 200 maraka, plus trošak za naftu i amortizaciju poljoprivrednih mašina. Ipak, sve to moram kako bih imao dovoljno roda za silažu – objašnjava Aleksić.
Trenutne vremenske prilike pogoduju rastu i razvoju kukuruza koji je u Semberiji zasijan na 26.300 hektara. Ratari posliednjih godina biraju hibride ranije grupe zrenja kako bi izbjegli sušu koja može da obere znatan dio roda.
I pšenica u problemu
Ovih dana počelo je i tretiranje pšenice određenim fungicidima za suzbijanje fuzarioze klasa na njivama na kojima su usjevi u fazama klasanja i početka cvjetanja.
Pojedini ratari nisu mogli zbog obilnih padavina ući u njive, pa su zakasanili s tretmanom, zbog čega će pretrpiti štete, jer fuzarioza može da prepolovi prinos.
(SrpskaInfo)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com