Na farmama širom Republike Srpske višak je oko 10.000 tovljenih svinja, što stvara velike probleme farmerima, koje su pad potražnje i niska cijena uzrokovani pandemijom virusa korona bacili na koljena.
Uzgajivači svinja tvrde da nikada nisu bili u težem položaju, te da nema farmera u Srpskoj koji ne muči muku sa viškom tovljenika, koje nema kome da proda. Višak tovljenih svinja, dodaju, ugušio je i uzgoj prasadi, a potražnja je gotovo ravna nuli.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić rekao je za “Glas Srpske” da je situacija preteška.
– Korona je učinila svoje. Nema proslava i nijedne potrebe za prasetom. Cijena tovnih svinja je pala na 2,20 KM po kilogramu, tako da proizvođači nikakve računice nemaju čak i ako prodaju svinju – kazao je Maljčić, dodavši da su tovljenici lani u ovo doba po kilogramu koštali i do tri marke.
Maljčić ističe da su uzgajivači poslali bezbroj zahtjeva nadležnima na nivou BiH da zaštite domaću proizvodnju, ali da ti apeli i molbe nisu urodili plodom.
– Ne razmišljamo u smjeru da ugušimo naše klaoničare i prerađivače, jer kome ćemo sutra prodavati svinje, ali da je bilo dobre volje, ne bismo došli u situaciju da sabiramo gubitke, da smo dužni i da nemamo od čega da preživljavamo. Gubici u domaćoj proizvodnji su ogromni i samo nas je korona spriječila da ne izađemo na proteste – tvrdi Maljčić. On je dodao da dok se domaći proizvođači bore sa prekomjernim uvozom, EU štampa novac kojim subvencioniše izvoz u treće zemlje, tako da je to samo borba protiv Golijata i ništa više.
Da je situacija izuzetno loša, saglasan je i farmer Ranko Sarajlić.
– Prvo i osnovno, cijena je nikakva, a ni potražnje nema. Svaki proizvođač, kada i uspije da proda tovnu svinju od 120 kilograma, gubi 60 maraka po jednoj svinji – rekao je Sarajlić. Dodao je da su prelevmani na juneće i svinjsko meso na period od dvije godine jedina vrsta pomoći koja bi spasila ovu proizvodnju i da je to ono što traže od nadležnih.
– Situacija je i lani u jednom periodu bila loša, a onda se počela popravljati kada je Kina počela uvoziti meso iz Evrope. Međutim, od 2013. godine mi bilježimo kontinuirani pad proizvodnje. Nekada smo proizvodili oko 70 odsto svinjskog mesa za potrebe domaćeg tržišta, a to je sada palo na 30 odsto – upozorio je Sarajlić.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za deset mjeseci ove godine BiH je uvezla 10,06 miliona kilograma svinjskog mesa, vrijednosti 47,17 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine na domaće trpeze stiglo 11,93 miliona kilograma svinjetine vrijedne 56,95 miliona KM. Od januara do kraja oktobra ove godine BiH je plasirala u inostranstvo 145.800 kilograma svinjskog mesa u vrijednosti od 630.789 KM, a u istom periodu prošle godine izvezla je 93.551 kilogram svinjetine vrijedan 411.682 KM.
Poziv prerađivačima
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac pozvao je prerađivače mesa u Srpskoj koji uvoze svinjsko meso u BiH da taj proces zaustave u određenom periodu i otkupe domaće viškove. Košarac je pohvalio napore Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Vlade Srpske, čiji je interventni otkup dao efekte i dodao da ipak postoji još viškova.
– Bilo bi bolje rješenje da uvedemo određene takse i smanjimo uvoz svinjskog mesa, ali neki razmišljaju drugačije. Sastanak sa nadležnim ministarstvima planiran je iduće sedmice, a to će biti jedna od tema – rekao je Košarac.
(Glas Srpske)
