Sve češće se može čuti da treba sa raspoloživim novcem “dobro ekonomisati”. Nameće se I pitanje kako efikasno isfinansirati osnovne troškove da novca ostane I za druge potrebe. U Udruženjima potrošača kažu da gotovo svakodnevno prate stanje tržišta I inflatorna kretanja, te sagledavaju primanja I egzistencijalne mogućnosti građana.
U neizvjesnim vremenima, izazvanim prvo pandemijom, onda energetskom, finansijskom i ekonomskom krizom, sve više domaćinstava u BiH prinuđeno je da kreše svoje troškove po gotovo svim kućnim stavkama. Objave o visini mjesečne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu uporno pokazuju da nije zavidan broj onih koji bez problema mogu pokriti troškove života, a da s druge strane nešto novca izdvoje I za kulturno uzdizanje ili putovanje I odmor.
I uprkos visini mjesečnih primanja nađu građani I novca za ljetovanje. Koliko god dana odmora na primorju ili nekoj drugoj desrtinaciji vrijedi kažu odmoriti I iskoristiti zaslužene slobodne dane I napuniti baterije za neke nove radne pobjede. I dok jedni razmišljaju sada o odmoru ili kako da rashlade prostorije u kojima borave jer nastupili su I pravi ljetni dani, nije mali broj onih koji su naročito u posljednje tri godine promijenili navike. Većina je počela da štedi struju, a domaćinstva koja se grijju na drva i pelet već obilaze stovarišta i kupuju za sljedeću grejnu sezonu. Na bijeljinskim stovarištima kažu cijene ogrevnog drveta ostale su na prošlogodišnjem nivou.
Ukazuje I Ćato na značaj drveta kao energenta koga na ovim prostorima ima u izobilju, pa se prema ovom bogatstvu kaže on trebamo svi savjesno odnositi.
I u ovom poslu sve je teže do radne snage. Prerada drveta mnogima nije primamljiv posao. Da bi radnike zadržali poslodavci u ovom sektoru nastoje poboljšati uslove rada I korigovati plate.
Sudeći po informacijama Gradskog odjeljenja za privredu ima optimizma u Semberiji bar kada je zaposlenost u pitanju. Lane je navode u izvještaju koji će za koji dan razmatrati Skupština Grada zaposlenost povećana za 3,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći broj novozaposlenih zabilježen je u prerađivačkoj industriji 214 lica, a prema obliku svojine, najviše zaposlenih angažovano je u privatnom sektoru. Prema raspoloživim pokazateljima resornog odjeljenja visina prosječne mjesečne bruto plate zaposlenih na području našeg grada u prošloj godini je 1.611 KM, a prosječne mjesečne neto plate nakon oporezivanja 1.063 KM. Zanimljivo je da se uprkos inflatornim turbulencijama bijeljinsko preduzetništvo pokazalo otpornim na udare u prethodnoj godini, kažu to u Zanatsko preduzetničkom udruženju “Preduzetnik.
Neizostavno je pomenuti I zvanične podatke Biroa za zapošljavanje Bijeljina, prema kojima je na kraju prošle godine aktivnu ponudu radne snage na području grada činilo 6.177 nezaposlenih lica.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com