Sve češće se može čuti da mladi napuštaju ruralna područja, da ne žele da se bave poljoprivrednom i da sreću nastoje pronaći u većim sredinama. Stručnjaci ističu podatak da je kod nas i u susjednoj Srbiji u poljoprivrednim školama manje učenika, te naglašavaju da će mladi ostati na selu samo u slučaju da na poljoprivredi ostvaruju veći prihod nego tamo negdje daleko, radeći na građevini.
U visoko razvijenim zemljama zapadne Evrope koje su pored ostalog i agrarne velesile, podrazumijeva se i uzima za standard da se poljoprivredom bave visoko obrazovani ljudi. Kod nas i u okruženju ipak nešto drugačija slika. S obzirom da su u svijetu poljoprivredu prepoznali kao zanimanje budućnosti, nameće se i pitanje šta bi to moglo opredijeliti mlade ljude kod nas da ostanu na selu i da se prihvate poljoprivrede.
U Društvu srpskih domaćina -odbor za Semberiju kažu da je kroz niz mjera sa lokalnog I republičkog nivoa potrebno osnažiti male proizvođače, I pružiti im mogućnost da razvijaju svoja gazdinstva i eventualno šire proizvodnju.
Da se potkovani znanjem vrate očevom imanju, te da se prihvate obrade zemlje i unapređenja poljoprivredne proizvodnje koja će im obezbijediti solidnu računicu, opredjeljuju se kod nas uglavnom diplomirani inženjeri poljoprivrede. Za podstrek u radu mogu računati i na republičke podsticaje, a jedna od mjera je i podrška samozapošljavanju agronoma.
U skladu sa ovogodišnjim Pravilnikom o raspodjeli podsticaja žene i mladi poljoprivrednici u brdsko- planinskim predjelima iznad 600 metara nadmorske visine, ostvaruju i dodatnih 10 odsto podsticaja na poljoprivrednu proizvodnju i domaću radinost. Predviđena su i veća ulaganja u seosku infrastrukuru i druge vidove ruralnog razvoja, s ciljem zadržavanja stanovništva na selu, naročito mladih ljudi i njihovih porodica.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com