Kako je pandemija izazvala poremećaje i u automobilskoj industriji: Ovdje je čipovanje poželjno

Pandemija virusa korona koja više od godinu i po dana trese cijeli svijet izazvala je globalne poremećaje u svim sferama, od prirodnih potresa u zdravstvenom sektoru vezanih za nabavku vakcina i opreme, preko žestokog udara na sektor turizma i transporta usljed ograničenja vezanih za slobodan promet, pa do ozbiljnih problema u svim ostalim sektorima i granama privrede, između ostalog, i u automobilskoj industriji.

Ta grana, doduše, nije pala na koljena i zapala u recesiju, ali trpi posljedice globalnih poremećaja. Ipak, ono što je interesantno je da veliko smanjenje obima proizvodnje automobila nije direktna posljedica pandemije, u smislu bolesti velikog broja zaposlenih u toj industriji, već prije svega nedostatka sirovina ili još preciznije poluprovodnika, odnosno čipova. Nedostatak čipova u auto-industriji je ipak indirektno posljedica poremećaja izazvanih pandemijom, jer su čipove kaparisale druge grane industrije, u prvom redu proizvođači sofisticirane elektronike, odnosno pametnih telefona, tableta, računara i druge robe čije korišćenje je povećano usljed “nove normalnosti”.

Drugim riječima, direktan “proizvod” pandemije je rad od kuće. Rad od kuće zahtijeva i podrazumijeva korišćenje savremene tehnologije i neodlazak na posao. A to opet podrazumijeva veću potražnju i prodaju gore nabrojane robe, a manju potrebu za automobilima i samim time i manju potražnju. Usljed toga se i komponente poput čipova preusmjeravaju u onu granu industrije koja iskazuje veću potrebu za njima, a to kao što smo rekli nije auto-industrija.

Čekanje

Međutim, da ne bude zabune, neizvjesnost nastala početkom prošle godine i nedostatak konkretnog odgovora na pitanja u vezi sa prirodom virusa korona dovela je do otpuštanja radnika i do posljedičnog smanjenja proizvodnje automobila, kao direktne posljedice pandemije. Zaposleni u ovoj grani privrede objašnjavaju da je nakon ograničenja i zaključavanja porasla potražnja za skoro svim vrstama robe, pa tako i za automobilima, ali je problem što je upravo zbog ograničenja i zaključavanja smanjena proizvodnja. Posljedica je to da se na isporuku novih vozila, uprkos porastu, odnosno povratku potražnje na raniji nivo, sada čeka višestruko duže, nego u periodu prije pandemije.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, evropska auto-industrija doživjela je u septembru ove godine jedan od najvećih padova u istoriji, jer je prodano manje od 10 miliona vozila, dok je mjesec ranije prodano 11,9 novih vozila. Prosječna prodaja na nivou Njemačke u periodu od 2017. do 2019. godine iznosila je 3,5 miliona vozila, a u septembru je prodano samo 2,3 miliona. Slični su pokazatelji i za ostale evropske zemlje, a najveći pad doživjela je britanska auto-industrija, jer je u septembru prodala 1,2 miliona vozila, što je najgori rezultat u posljednje dvije decenije. Kada je riječ o našem tržištu, najbolju ocjenu dao je Mladen Borković, menadžer prodaje u firmi “Marketauto” koja je zastupnik brendova “fijat”, “alfa romeo”, “lančia” i “džip”.

– Mi smo tako malo tržište da smo jednostavno na repu svih dešavanja i svih globalnih potresa, pa tako i kada je riječ o trgovini automobilima. Pad prodaje i potražnje zadesio je i nas, usljed čega smo morali i da otpustimo nekolicinu zaposlenih, ali nadamo se da će se tržište oporaviti. Neke prognoze kažu da bi do maja naredne godine sve trebalo iz “nove normalnosti” da se vrati u normalu, ali sam malo skeptičan, iako se nadam da su u pravu oni koji daju takve prognoze – kaže Borković.

Prema njegovim riječima, poremećaji u proizvodnji i prodaji automobila izazvani su nizom faktora, među kojima pandemija virusa korona predstavlja jedan od značajnih, ali nikako jedini faktor.

– Nedostatak poluprovodnika predstavlja direktan razlog smanjene proizvodnje vozila, ali nedostatak poluprovodnika nije samo proizvod korone, odnosno njihove isporuke drugoj industrijskoj grani, već i toga što je u Japanu izbio katastrofalan požar u firmi koja je bila jedan od najvećih svjetskih proizvođača poluprovodnika – objašnjava Borković.

Globalni rat

Pored toga, nastavlja on, globalni trgovinski rat u čijem središtu su SAD i Kina takođe predstavlja jedan od razloga zbog kojeg je došlo do poremećaja, isto kao i problemi u transportu. On kaže da je i nedavna kriza i zastoj u Sueckom kanalu takođe uticao na rokove isporuke raznih vrsta robe, ističući da proizvođači svih vrsta robe čija proizvodnja zahtijeva korišćenje više hiljada komponenti, kao što je auto-industrija, proživljavaju pravu noćnu moru.

– Trgovci i distributeri automobila su posljednji u nizu, a mi  na malobrojnim tržištima, kao što je tržište u Republici Srpskoj, odnosno BiH smo opet posljednja karika u da tako kažem, unutrašnjem lancu isporuke, jer se vozila prvo isporučuju trgovcima i distributerima na zapadu i razvijenim zemljama. Na sreću, mi kao da smo predosjetili šta će se desiti, pa smo prije globalnih poremećaja obezbijedili dovoljno vozila na našem lageru, tako da uspijevamo da našim kupcima isporučimo vozila u dogovorenim rokovima – kaže Borković.

On ipak priznaje da stvari ne funkcionišu kao nekada, ističući da su “fijat” vozila iz najbliže fabrike u Kragujevcu nekada isporučivali kupcima u roku od 30 do 45 dana, što je bilo prije dogovorenih rokova, dok su sada rokovi isporuke ipak duži.

Ono što izaziva dodatnu zabrinutost je što se ne zna kada će se situacija normalizovati, jer su do tada prodavci prinuđeni da nude vozila iz zaliha stvorenih u ranijem periodu, a kupci da se zadovolje tim izborom ili da pokažu dodatno strpljenje i pomire se s tim da će na isporuku novog četvorotočkaša čekati duže nego što su naučili.

Siniša Vidović, vlasnik firme “Autokomerc V.S.” Banjaluka, koja je zastupnik brendova “audi”, “volksvagen” i “škoda” vjeruje da bi situacija do proljeća trebalo da se stabilizuje. On priznaje i da prodaja vozila nije na očekivanom nivou, ističući da je osnovni razlog za to drastično smanjenje proizvodnje novih automobila, za što, kako kaže postoji logično objašnjenje.

– Jedan od glavnih uzroka je nestašica čipova na globalnom tržištu, a to je opet rezultat činjenice da su se vodeći proizvođači čipova preorijentisali na proizvodnju čipova za mobilne telefone, video-igrice i druge uređaje, jer je naglo povećana tražnja za tim uređajima – objašnjava Vidović.

Oporavak

Prema njegovim riječima, širenje virusa korona izazvalo je i zatvaranje pojedinih proizvodnih pogona, poput jedne “opelove” fabrike u Njemačkoj, ali kako kaže, auto-industrija se oporavlja, što će i prodaju vozila vratiti na normalan nivo.

– Ekonomski oporavak je krenuo, ali i dalje vlada nestašica čipova, odnosno došlo je do velike tržišne neravnoteže između potražnje za čipovima i kapaciteta proizvodnje. Očigledno je da ni u auto-industriji nisu očekivali da će se potražnja povećati i da zbog toga nisu obezbijedili dovoljno komponenti za proizvodnju, prije svega čipova – kaže Vidović.

On dodaje da su zbog problema izazvanih pandemijom usporeni, ali i poskupjeli svi transportni lanci, što predstavlja dodatni razlog za više cijene vozila.

– Ta sveukupna situacija će dovesti do poskupljenja novih vozila, dok su polovna vozila na našem tržištu već znatno skuplja. Zašto su polovna vozila skuplja? Zato što je smanjena njihova ponuda, a ponuda je smanjena zato što nema novih vozila, odnosno nema zamjene staro za novo, zbog čega su cijene polovnih vozila koja se nađu na tržištu znatno više – objašnjava Vidović.

On dodaje da njegova firma prima narudžbe, ističući da su traženi novi modeli svih vozila iz njihove ponude, ali kaže da zbog globalne nestašice jednostavno nisu u prilici da kupcima garantuju rok isporuke.

– Mi kao ovlašćeni prodavci vozila nismo uzrok dužeg čekanja na isporuku, ali smo obradovani time što to naši kupci razumiju i ja sam im zahvalan na tome – kaže Vidović.

Da u svakom poslu postoji izuzetak potvrđuje Tatjana Đurić, vlasnik i direktor firme “Autoplus” iz Banjaluke koja je zastupnik robnih marki “hjundai” i “kia”. Kao i njene kolege, ona kaže da postoje problemi u vezi sa rokovima isporuke, ali kaže da su u njenoj firmi uspjeli da prevaziđu taj problem.

– Početkom prošle godine kada je počela pandemija virusa korona niko nije znao šta će se dešavati na tržištu. To je bilo vrijeme kada je bilo veoma rizično od proizvođača naručiti i lagerovati nova vozila, ali mi smo se odlučili na takav potez. Zahvaljujući tome, prošla godina predstavlja jednu od naših najuspješnijih poslovnih godina, a kako stvari stoje, ova godina bi mogla da bude još uspješnija – kaže Đurićeva.

Ona kaže da to ne znači da u ovoj firmi nisu osjetili posljedice globalnih poremećaja izazvanih virusom korona, jer postoji niz pratećih problema u vezi sa nabavkom rezervnih dijelova koji kasne zbog problema u transportu.

Ekološka taksa

Prema tvrdnjama upućenih, poskupljenja automobila u BiH očekuju se početkom iduće godine zato što na snagu treba da stupe izmjene entitetskih zakona u vezi sa zaštitom životne sredine.

Uvoznici i zastupnici automobila moraće na ime zaštite životne sredine da plaćaju dodatne dadžbine, odnosno svojevrsnu ekološku taksu što će neminovno dovesti do poskupljenja automobila.

(Glas Srpske)

____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *