Rad u integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu (IZIS) na koji su prešli domovi zdravlja i bolnice u Srpskoj nije komplikovan i ne zahtijeva posebna informatička znanja, ali kao i svaka novina traži vrijeme za prilagođavanje i usavršavanje zbog čega je neophodno strpljenje pacijenata.
Zajednička je to ocjena zdravstvenih radnika koji već duže od godinu rade u IZIS-u. Oni za “Glas” kažu da se prelazak na IZIS-a može najslikovitije uporediti sa prelaskom na novi telefon, koji je u odnosu na ranije korišćen znatno savremeniji, kvalitetniji, brži i bolji.
Međutim, da su na početku poteškoće neizbježne svjedoči banjalučki Dom zdravlja koji je 1. novembra započeo upotrebu novog softvera.
– Proteklih 12 godina za evidenciju pružanja usluga koristili smo drugi informacioni program, a svaki prelazak na novi zahtijeva određeno vrijeme za prilagođavanje. Naši radnici se trenutno susreću sa raznim problemima koji su pretežno tehničke prirode i rješavaju se na licu mjesta uz pomoć predstavnika Fonda zdravstvenog osiguranja RS i implementatora IZIS-a – kažu u banjalučkom Domu zdravlja.
Dodaju da se problemi ogledaju i u nedostatku određenih dokumenata potrebnih za kompletno pružanje usluga pacijentima, navodeći da u odnosu na ostale domove zdravlja imaju daleko složeniju organizaciju.
– Svi naši radnici se maksimalno zalažu da bi se prevazišle teškoće. Kako bi izbjegli gužve i skratili vrijeme čekanja na pregled apelujemo da se sugrađani putem telefona ili lično naručuju kod svojih timova porodične medicine, a svi hitni slučajevi biće u najkraćem roku primljeni – rekli su u Domu zdravlja Banjaluka i dodali da je optimalan broj pregleda jednog tima u toku dana od 30 do 40 pacijenata.
Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS Draško Kuprešak kaže da implementacija IZIS-a zahtijeva upoznavanje sa samim programom da bi se s njim ovladalo u praksi.
– Poteškoće u radu sa kojima sa suočava banjalučki Dom zdravlja su očekivane jer su i drugi imali slične probleme, plus što imaju najveći broj pacijenata. Narednih mjesec, dva neophodno je razumijevanje građana dok se ljekari ne prilagode. Sve će doći na svoje, jer program nije ni težak ni komplikovan – tvrdi Kuprešak navodeći da nisu zadovoljni određenim tehničkim rješenjima, ali da traže načine kako pacijenti ne bi trpjeli.
Dodaje da je za prelazak na IZIS neophodna dobra priprema u smislu obezbjeđenja mreže, dobrih računara i interneta te edukacija zdravstvenih radnika koji učestvuju u implementaciji programa.
– Sistemska implementacija ne može se desiti preko noći. Iskustva iz drugih domova zdravlja nas uče da je rad u IZIS-u odličan, a dobar primjer je Dom zdravlja Bijeljina koji je prvi prešao na IZIS i funkcioniše besprijekorno – rekao je Kuprešak.
Ljekar porodične medicine u Domu zdravlja Bijeljina Gordana Savin za “Glas” kaže da IZIS koriste od oktobra 2020. godine.
– U početku je bilo problema, trebalo se upoznati sa programom, unijeti sve ranije podatke o pacijentima u elektronsku formu, a to je zahtijevalo mnogo rada i vremena, ali oluju smo pregurali i sada radimo bez poteškoća. Sporadično se desi usporavanje ili blokada programa, ali to rješavamo u hodu – rekla je ona. Savin ističe da rad u IZIS-u sam po sebi nije komplikovan i ne zahtijeva nikakve posebne informatičke vještine.
– Sada kada u računaru imamo sve podatke da bi produžili terapiju pacijentu i recept poslali u apoteku treba šest klikova – rekla je Savin.
U zvorničkoj bolnici više od 90 odsto službi već godinu radi u IZIS-u, koji im je, kako sami kažu, znatno olakšao posao, jer ranije nisu imali nikakav elektronski program i sve su radili “ručno”.
– Naša iskustva su više nego pozitivna. Ljekari su se brzo snašli, čak i nekolicina starijih koji su do unazad godinu nalaze kucali na pisaćim mašinama. Oni su malo negodovali, ali to je trajalo sedam dana – priča direktor bolnice u Zvorniku Ivan Popović.
Čitači
Pored elektronskih knjižica u pojedinim zdravstvenim ustanovama od pacijenata traže matične brojeve, a Draško Kuprešak kaže da je to zbog toga što čitači e-kartica još nisu postavljeni na svim mjestima.
– Tamo gdje nema čitača ljekari koriste matične brojeve pacijenata da bi dobili podatke o njima – rekao Kuprešak.
(Glas Srpske)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com