Evidentno je da inflaciju koja stagnira ne prati i pad cijena, kažu ekonomisti. Građani posebno izdvajaju cijene osnovnih životnih namirnica, koje i predstavljaju najveći udar na kućni budžet. Privrednici ističu potrebu smanjenja nameta što bi se kažu slilo u povećanje plata radnicima, pa samim tim i povelo ka boljem standardu društva.
Uzimajući u obzir nezavidnu platežnu moć stanovništva i aktuelne cijene osnovnih životnih namirnica, sve češće se može čuti među građanima da bi ograničavanje cijene hljeba dobro došlo. Bijeljinci su stava da bi osim hljeba sniženja trebalo da obuhvate i druge prehrambene proizvode.
Samo tokom prošle godine cijena hljeba korigovana je naviše dva puta. U prvi mah pekari su poskupljenje pravdali većom cijenom pšenice na globalnom nivou zbog rata u Ukrajini, dok je onom drugom poskupljenju koje je uslijedilo u decembru prošle godine razlog bio kako su tada navodili u pekarskoj industriji rast cijena brašna, struje i drugih energenata. U Udruženju pekara regije Bijeljina rješenje na putu ka eventualnom snižavanju cijena vide u ukidanju PDV-a na određene životne namirnice.
Da za aktuelnu cijenu hljeba nema opravdanja stav je poljoprivrednika. Njih je ovogodišnja proizvodnja pšenice razočarala, nije kažu opravdala skupa ulaganja u sjetvi, požnjeli su znatno lošiji rod, a na tržištu ih je sačekala veoma niska i nerentabilna otkupna cijena, pa tako postavljaju pitanje zašto ne padaju cijene hljeba, ako je pojeftinila pšenica.
Ako proizvodimo 30 odsto potreba pšenice, zašto u svakoj vrećici brašna isto toliko ne učestvuje domaća pšenica, pitaju se ratari.
Evidentno je da inflaciju koja stagnira ne prati i pad cijena, kažu ekonomisti. Šansu vide u organizovanoj proizvodnji jer kako kažu potencijala imamo. Ističu i značaj kupovine domaćih proizvoda, čime bi se u značajnijoj mjeri poboljšao i standard kada je o platama i mjesečnim primanjima stanovništva riječ.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com