Konjički klub „Semberija“ postoji samo na papiru. Hipodrom u Obriježi, jedan od prvih i najvećih u BiH, godinama propada, a ljubitelji konjičkog sporta bezuspješno traže od nadležnih da se ovaj prostor uredi po ugledu na okruženje.
U Gradskoj upravi Bijeljina pojašnjavaju da je neophodno najprije definisati vlasničke odnose, a potom obezbijediti sredstva u budžetu.
Predsjednik Upravnog odbora Konjičkog kluba „Semberija“ Grozdan Vidić kaže da su najveći problem neriješeni imovinski odnosi.
– Konjički klub je dobio prije rata stotinak dunuma zemlje u legat. Za tu zemlju u Novom Selu smo u zamjenu dobili ovu lokaciju na Obriježi. U međuvremenu, ta zemlja je uknjižena kao vlasništvo Opštine, odnosno Grada Bijeljina, a na koji način nije nam poznato. Nama to nije problem, ali smatramo da je moramo dobiti na raspolaganje i korištenje. Tražili smo, obećali su nam, ali od toga ništa – kaže Vidić.
Uključiti i republičku vlast
Da tradicija konjičkog sporta mora biti nastavljena i da se u rješavanje ovog problema treba uključiti lokalna vlast, ali i republičke institucije, smatra i predsjednik Upravnog odbora Konjičkog kluba „Semberija“ Milenko Božić.
– Ministarstvo poljoprivrede RS bi trebalo da se angažuje, jer to je ujedno i njihovo ogledalo. Uređen hipodrom mogao bi da bude na njihovu čast i ponos. Postoje neka nepovratna sredstva koja se dodjeljuju poljoprivredncima i udruženjima. Konjički klub bi sa 300.000 KM mogao da uredi ovaj prostor i višestruko ga koristi. I lokalna zajednica bi trebalo da riješi status hipodroma. Iz budžeta daju silne novce za unapređenje sporta. Imamo više desetina fudbalskih, a samo jedan konjički klub. I taj klub smo prepustili samom sebi. A ovaj prostor bi se mogao urediti i koristiti za organizaciju brojnih sadržaja. Znatno bi doprineo afirmaciji turizma i Semberije uopšte – ističe Božić.
Tradicija
Semberija ima dugu tradiciju konjičkog sporta. Ovaj kraj odvajkada je poznat po konjarstvu. U porodici Stanislava Jovanovića iz Popova držanje konja je tradicija.
– U Bijeljini je prije Drugog svjetskog rata bio stacioniran Konjički puk „Princ Đorđe“. Semberci su obično slati u konjicu kako bi, kad izađu iz vojske, bili rezervisti u tom puku. Kad odsluže vojsku imali su obavezu da drže jednog jahaćeg konja za potrebe vojske, odnosno države i bili su dužni da se sa svojim konjem odazovu u slučaju manevara ili rata. Moj djed je služio u konjici i našoj porodici je ostala obaveza da držimo jahaćeg konja – priča Stanislav.
Na svom imanju trenutno brine o tri grla, koja se više ne takmiče i uglavnom služe za ždrijebljenje.
– Jedan konj pojede mjesečno 100 evra zrnaste hrane, sijena i suplemenata. Ako želite da držite konje, morate ih voljeti. Nisu zahtjevne životinje, ali traže pažnju. Moraju imati i dovoljno prostora, jer ne trpe zatvoren prostor – naglašava ovaj Semberac.
Na području Semberije danas ima oko stotinak konja od kojih su desetak punokrvna trkačka grla.
Ljubav prema konjima gaji od djetinjstva i mladi veterinar Aleksandar Erić iz semberskog sela Popovi. Prije pet godina nabavio je engleskog punokrvnog galopera, Sanu.
– Opredijelio sam se za engleskog punokrvnog galopera, jer su oni, po meni, najtemperamentniji, najoštriji i imaju svoj karakter. Sa njima ne može kako vi hoćete, oni imaju svoj stav, karakter, svoj ponos. Sa Sanom sam postizao dobre rezultate na takmičenjima. Konji vam ukazanu ljubav i brigu vrate višestruko – kaže Erić.
Neizvjesna sudbina
Sudbina semberskog hipodroma za sada je neizvjesna. Direkcija za izgradnju i razvoj grada uradila je 2013. godine Plan parcelacije za ovaj sportsko-rekreativni kompleks. Međutim, u gradskoj upravi obrazlažu da hipodrom na Obriježi ne mogu dati Konjičkom klubu “Semberija” u vlasništvo, jer bi to “otvorilo mogućnost za malverzacije u raspolaganju ovim prostorom”.
Dok se ne definišu vlasnički odnosi i obezbijede sredstva u budžetu, hipodrom u Bijeljini neće služiti prvobitnoj namjeni.
Prije desetak godina, hipodrom na 160 dunuma imao je uređenu stazu dugu 1.560 metara, široku 22 metra. Donatorskim sredstvima nabavljena je i startna mašina.
Srbija prepoznala potencijal
Konjički klub „Semberija“ osnovan je Bijeljini daleke 1931. godine, a njegov rad obnovljen je po završetku minulog rata. Do 2004. godine okupljao je pedesetak članova, a danas ovaj klub postoji samo na papiru.
Malobrojni članovi se rijetko sastaju, a prostor koji je nekada bio ponos Semberije iz dana u dan je sve zapušteniji.
Međutim, danas se ovaj prostor ne koristi za ono za šta je namijenjen, a jedan dio je čak pretvoren u oranicu. Na pitanje ko je i pod kojim uslovima i kome ustupio dio prostora na kojem je posijana djetelina nismo uspjeli dobiti odgovor.
Dok ovaj prostor na Obriježi zjapi neuređen, ljubitelji trkačkih konja iz Semberije sa svojim grlima takmiče se u Šapcu, Bogatiću i Beogradu, gradovima koji su itekako prepoznali potencijale ovakvog komplesa.
(SrpskaInfo)
Pogledajte još: