U Semberiji su prema ocjeni struke ove godine ostvareni prosječni prinosi između tri do četiri tone po hektaru. Ima i onih atara u kojima su prinosi veći i od šest trona, ali i onih parcela gdje je požnjeveno manje od tri tone pšenice sa jednog hektara oranice. Prinos zavisi od krupnoće zrna, a u ukupnom proizvodnom rezultatu važnu ulogu igra hektolitar, koji je ove godine ispod standarda.
U kritičnim godinama za proizvodnju hljebnog zrna posebno se gleda kakav je hektolitar kao jedan od važnih parametara kvaliteta pšenice. Ove godine na većini parcela u Semberiji upravo hektolitrom nisu zadovoljni proizvođači, jer je kažu i stručnjaci u ovoj sezoni znatno ispod standarda.
A među onim rijetkima koji se kvalitetom pa i prinosom svoje pšenice mogu pohvaliti je Petar Dragojlović. Kraj njegove su prikolice sa pšenicom priča na otkupnom mjestu mnogi zastajali, pitajući se kako je u ovako ekstremnoj godini za proizvodnju strateške ratarice uspio požnjeti solidan prinos a s njim i kvalitet zrna.
Pokazuju uporno proizvodne godine i ovakvi primjeri da savjete stručnjaka treba slušati i primjeniti svaki savjet koji je mnogo se puta dokazalo do sada – zlata vrijedan.
S druge strane ono što biljnoj proizvodnji nameću kao teret klimatske promjene sve je teže finansijski ispratiti jer repromaterijali u proizvodnji nisu jeftini.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com