Iako je etno-turizam u periodu pandemije kod domaćih turista stekao veliku popularnost, u etno-selima u Srpskoj navode da je poslovanje prije pandemije u odnosu na posljednje dvije godine neuporedivo, jer su zbog zatvaranja granica ostali bez većeg broja posjetilaca, ali da se tračak nade nazire sada, kada je epidemiološka situacija relaksiranija.
U Turističkoj organizaciji Republike Srpske (TORS) za “Nezavisne novine” naveli su da je etno-turizam u periodu pandemije doživio veliku ekspanziju s obzirom na to da su domaći turisti, zbog nemogućnosti putovanja u strane zemlje, otkrili čari odmora u prirodnim ljepotama Srpske.
“Primjetno je da je i ove godine nastavljen trend rasta i razvoja seoskih domaćinstava, a veliki broj seoskih domaćinstava bavi se turizmom”, naveli su u TORS, dodajući da u turističkoj ponudi Srpske ima nekoliko etno-sela nastalih iz potrebe da se savremenom čovjeku dočara nekadašnji život na selu i omogući boravak u prirodi.
Istakli su da je u Srpskoj registrovano oko 112 seoskih domaćinstava koja turistima nude usluge smještaja, najviše u Šipovu i okolini Foče, Banjaluke, ali da interes raste i u drugim krajevima.
“Seoski turizam značajan je i za razvoj RS, jer postoji veliki broj porodica koje mogu da žive od toga i da se zaposle na taj način”, rekli su u TORS.
Da je period pandemije zaista negativno uticao na sektor ugostiteljstva i turizma, za “Nezavisne novine” je rekao Miodrag Bosić, vlasnik kraljevskog sela Kotromanićevo, u blizini Doboja, koji je naveo da se poslovanje prije pandemije i ono tokom nje ne može porediti.
“Posebno je bilo teško za etno-sela koja su dalje od gradova. Situacija nije dobra ni sada, jer su cijene svih proizvoda porasle, kao i cijene goriva”, rekao je Bosić.
Dodao je da su, sa druge strane, sa relaksacijom epidemioloških mjera primijetili lagani povratak stranih turista.
“Mi ove godine očekujemo oko 2.000 stranih turista, najviše njih iz Amerike, koji će kod nas doći na ručak dok su na balkanskoj turi”, kazao je Bosić.
Naveo je da domaći turisti najčešće dolaze za vikend, posebno mlađi građani koji na romantične vikende dolaze iz Banjaluke, Prijedora, Tuzle i Zenice.
Istakao je da su subvencije Vlade RS, u vidu vaučera, ove godine izostale.
“To je velika olakšica, ne samo za naš sektor, nego i za građane. Problem nam predstavlja i radna snaga, koje je sve manje”, zaključio je Bosić.
Da je pandemija smanjila broj turista, za “Nezavisne novine” potvrdila je i Milena Stanišić, marketing menadžer Etno-sela Stanišić Bijeljina, koja je kazala da je prije pandemije posjeta bila znatno veća.
“Ljudi su se tada slobodno kretali, a ekonomska situacija nije uticala toliko na njihove džepove, pa smo imali veći promet turista. Tokom pandemije ugostiteljski sektor je najviše propatio”, rekla je Stanišićeva, dodajući da je posljednjih mjeseci promet turista nešto veći, jer su i epidemiološke mjere u Srpskoj blaže.
“Baš zbog toga što pandemija i dalje traje u drugim zemljama, osjećamo da imamo znatno manje turista iz inostranstvo nego što je to ranije bio slučaj”, kazala je Stanišićeva.
Istakla je da je, unatoč tome, pandemije uticala da veći broj domaćih turista posjeti etno-sela.
“Kada uporedimo situaciju sa prošlom godinom, kada su kontrole poštivanja mjera bile stroge, sada se situacija lagano vraća u normalu. Nije to još onako kako je bilo prije pandemije i trebaće možda čak i nekoliko godina dok se ne vratimo na nivo s kraja 2019. godine”, zaključila je Stanišićeva.
(Nezavisne)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com