Veliki su potencijali za pčelarenje na području Semberije, pa su mnogi u ovom poslu vidjeli svoju šansu.
Ipak u borbi sa prirodom u kojoj harmoniju narušavaju česte klimatske promjene, teško je kažu pčelari održati pčelinjake jakima i iz košnica iznijeti dovoljne količine najpoznatijeg pčelinjeg proizvoda.
Opredjeljeni su kažu da se oslanjaju na nova saznanja stručnjaka, pa su im organizovane obuke dobro došle u momentu kada očekuju novu sezonu pčelarenja.
Dragojlović priča da je prije pet godina poslušao savjet prijatelja i na svom imanju podigao pčelinjak u kome je danas dvadesetak društava. Ističe zadovoljstvo činjenicom što je pčelarstvo zavolio njegov unuk, koji planira da broj društava poveća na 50 .
Milorad Milanović iz Gornjeg Crnjelova pčelari desetak godina. Iz godine u godinu priznaje sve je teže održati brojnost pčela i društva jakima. U ovom poljoprivrednom kraju veliki neprijatelj pčelama su napominje tretmani na njivama i u voćnjacima, zbog kojih je stanje narušeno i u njegovom pčelinjaku.
Kako bi popravili stanje u pčelinjacima, oslanjaju se pčelari na savjete struke, svjesni činjenice da se i u ovom poslu tehnologija gotovo svakodneno mijenja, te da prihrana i zaštita pčela od bolesti igraju ključnu ulogu, kako bi jaka društva dočekala meodnošenje biljaka u ovoj sezoni.
Želja da ova godina pčelinje paše bude uspješnija u odnosu na prethodnu ne nedostaje, i stručnjaci su oprezni u ocjeni pa napominju da gora od prošle godine ne može biti kada je u pitanju prinos meda.
Ako se oslonimo na dugoročnu vremensku prognozu moglo bi se očekivati da će pčelinja paša početi ranije, a snjom i rojenje.
Kroz realizaciju projekta Farma dva, finansirane su i edukacije za pčelare na području BiH. Osim Bijeljine, predavanja su održana u još nekoliko susjednih opština.