Divljaju cijene stočne hrane na svim berzama i tako je već neko vrijeme. Papreno su poskupjele uljarice, koje u stopu prati i cijena žitarica. Cijena suncokreta, kukuruza i pšenice počela je vrtoglavo da raste prošle jeseni govore berzanski pokazatelji.
Svi inputi u poljoprivrednoj proizvodnji kažu dobri poznavaoci tržišnih prilika idu gore, pa tako rastu i troškovi na farmama. Kako održati proizvodnju, a da ne dođe do poskupljenja mesa i drugih životnih namirnica.
Na povećanje cijene kukuruza dodatno bi moglo da utiče i to što je sjetva ove godine skuplja za čak 20 odsto. To je rezultat poskupljenja mineralnog đubriva i sjemena. Prate se pomno i pijačni barometri. Onaj sa bijeljinske Stočne pijace pokazuje da se cijene i dalje dobro drže. U utorak se trgovalo kukuruzom, a za 100 kilograma trebalo je izdvojiti 50 KM. Isto toliko novca morali su izdvojiti i oni koji su bili prinuđeni da pazare po 100 kilograma ječma i pšenice. Cijena zrna soje u Republici Srpskoj dostigla je rekordnu cijenu od jedne KM po kilogramu, kažu poljoprivrednici.
Kada poskupljuje kukuruz, očekuje se i poskupljenje svinjskog mesa, s obzirom na to da je ova žitarica jedan od glavnih sastojaka stočne hrane. A nagomilane probleme u svinjogojstvu, mogla bi čini se kompenzovati trenutno bolja cijena. Po kilogramu žive vage cijena prasadi se na bijeljinskoj Stočnoj pijaci kreće od 4,50 do 5 KM. Svinje u klasi su dvije marke, van klase 1,80, a krmače po kilogramu žive vage 1,50 maraka. Barometar pokazuje da su se cijene prasadi i jagnjadi po kilogramu žive vage izjednačile.
Dok bi ratari sada zadovoljno mogli trljati ruke, ako žita imaju za prodaju, stočare visoka cijena žitarica brine. Treba kažu ishraniti stoku koju je s druge strane veoma teško prodati na domaćem terenu.”Sadašnje visoke cijene žitarica, ali i uljarica, uticaće na to da se stočari teže odluče da uzgajaju velika grla stoke”, kažu semberski poljoprivrednici.
Nameće se i pitanje već pola godine, kada će nadležni jedinstveno stati uz domaću poljoprivredu i zaštititi je od nelojalne konkurencije koja stalno prijeti prekomjernim uvozom. Resorni ministar Staša Košarac poručuje da od insistiranja na uvođenju prelevmana on neće odustati.
To kaže on u značajnoj mjeri danas ugrožava primarnu poljoprivrednu proizvodnju u BiH. Konsultacije ističe Košarac treba otvoriti, sa čime se usaglasio i Satler.
Moramo to hrabrije raditi, a SSP je bilateralni sporazum i ne trebamo kaže biti skeptici da se nešto ne može promijeniti ukoliko postoji unutrašnja saglasnost.
Predložena je podsjeća visina prelevmana i carina prije stupanja na snagu SSP-a i ne mora značiti da će to biti krajnja mjera Vijeća za stabilizaciju i prisruživanje, ali u svakom smislu zagovaram uvođenje prelevmana ili carinske stope ili i jednog i drugog jer je nedopustivo da naša primarna proizvodnja trpi jer u spoljno-trgovinskom prometu za uvoz svježeg i rashlađenog mesa nemamo nikakvo finansijsko opterećenje ističe Košarac.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com