Dijaspora je odriješila kesu i u prva tri kvartala prošle godine u BiH poslala 2,077 milijardi maraka. Što je za 57 miliona više u odnosu na isti period godinu ranije.
Statistički podaci Centralne banke BiH pokazuju da su vrijednosti novčanih doznaka koje građanima BiH šalju rođaci i prijatelji sa adresom u inostranstvu iz godine u godinu sve veće.
– U prvom kvartalu 2019. godine novčane doznake iz inostranstva iznosile su 618,82 miliona KM. U drugom je stiglo 698,02 miliona. Dok je u trećem stiglo 760,17 miliona maraka. Podaci za posljednji, četvrti kvartal biće poznati krajem marta ove godine – istakli su u Centralnoj banci BiH. Iz Centralne banke sz dodali da je od januara do kraja septembra 2018. Godine dijaspora u zemlju poslala 2,020 milijardi maraka, dok je ukupno te godine stiglo nešto više od 2,669 milijardi KM.
Naveli su da na rast novčanih doznaka iz inostranstva u velikoj mjeri utiču povećane migracije domaćeg stanovništva ka zapadnim zemljama Evrope.
– Novi talas ekonomske emigracije u posljednjim godinama doprinosi rastu novčanih doznaka prema BiH, s obzirom na to da oni još imaju bliske socijalne veze sa rodbinom u otadžbini. Značajniji porast novčanih doznaka od osam odsto uočen je u 2017. Godini, dok se u posljednje dvije godine taj rast kreće oko dva odsto – kazali su u Centralnoj banci BiH.
Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inostranstva su počele da padaju. Taj trend su imale sve do 2012. godine, kada počinju postepeno da se oporavljaju.
Jedan od najvažnijih priliva novca
S obzirom na to da doznake iz inostranstva predstavljaju jedan od najvažnijih priliva novca, ekonomisti ističu da je povećanje beznačajno u odnosu na broj odlazaka stanovništva, pogotovo mladih i visokoobrazovanih, koji su radno, intelektualno i biološki najefikasniji.
– Prethodnih godina svjedočimo odlasku dijela stanovništva koje je najefikasnije i stvara najveći dio bruto nacionalnog proizvoda, a to su mladi i obrazovani ljudi, tako da je povećanje od samo nekoliko odsto zaista zanemarivo. BiH izvozi radnu snagu koja je generator razvoja svake zemlje i zauzvrat dobije rast prihoda od šezdesetak miliona KM, a šteta od odlaska radno sposobnog stanovništva i njihovog neaktiviranja na našim prostorima je mnogo veća od tog priliva – rekao je za “Glas Srpske” član Udruženja ekonomista RS SWOT Aleksandar Ljuboja.
On je istakao da će kroz pet do deset godina doći do pada vrijednosti doznaka iz inostranstva, nakon što se ljudi koji su otišli uklope u nove sredine.
– Pitanje je vremena kada će prihodi po tom osnovu početi da opadaju. Naši ljudi koji su otišli u inostranstvo emotivno su vezani za ove krajeve, pogotovo kada je riječ o onima koji su otišli u Sloveniju, Austriju, Italiju i treba im samo nekoliko sati da dođu ovamo. Onog trenutka kada svoj društveni, socijalni i ekonomski život inkorporiraju u sredine u koje su otišli, možemo očekivati znatno smanjenje novčanih inostranih doznaka – smatra Ljuboja.
Gotovina
Stručnjaci ističu da dobar dio novca iz inostranstva ne dolazi preko transfera, već stiže u gotovini i robi, zbog čega je vrijednost pristiglih doznaka u BiH mnogo veća od podataka sa kojima raspolaže Centralna banka. Prema nekim izvorima najviše novca u BiH stiže iz Njemačke.
* Vrijednost doznaka iz inostranstva (u milijardama KM)
GODINA IZNOS
1.1 – 30.9.2016. 1,799
1.1 – 30.9.2017. 1,955
1.1 – 30.9.2018. 2,020
1.1 – 30.9.2019. 2,077
(Glas Srpske)