Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja danas praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život.
Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.
Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.
U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izlječenja. Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.
Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.
Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć isceljenja.
Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.
Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija.
Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.
Mole joj se žene svih vjera i nacija
Sveta Petka se smatra ženskim praznikom, pa joj se mole žene svih vjera i nacija. Posebno je poštovana kao zaštitnica žena, majki i porodilja. Slavi se i kao krsna slava.
I danas, veliki broj ljudi obraća joj se molitvom za pomoć i spas u bolesti i nevoljama. Mnogo je onih koji tvrde da im se svetica javila u snu i govorila im šta da rade.
Narodna vjerovanja i običaji
Narodna vjerovanja kažu da na dan Svete Petke ne smije da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, pogotovo ne treba da rade žene.
Osobe koji imaju neki zdravstveni problem, treba da odu u crkvu i umiju se na izvoru ili česmi koji se nalazi u blizini hrama Svete Petke.
Na Svetu Petku mlade djevojke treba da beru cvijeće i njime ukrase svoj dom kako bi u njima cijele godine vladala sloga i mir, dok se djevojčicama oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.
Djevojke bi trebalo da pojedu parče slavskog kolača i da sačuvaju mrvice, pa će te noći u snu vidjeti svoju sudbinu i budućeg muža.
Slavska trpeza na dan Svete Petke se ne sklanja do sutradan, a kada svi gosti odu, domaćica bi trebalo da okadi trpezu tri puta kako bi svetica posetila i blagosiljala njen dom.
Molitva Svetoj Petki
Sveta Petko, Božja svetiteljko, moli Boga za nas.
Udostojila si se gledanja lica Božja kao čedo našeg naroda, slavna Petko svetiteljko, pa imamo slobodu tebi govoriti, srodnici našoj, i tebe moliti za spasenje duša naših.
Slava si i pohvala Beogradu, gdje čudotvorna voda tvoja privlači množine mnoge, kao negdje Vitezda, i daje slijepima vid, uzetim zdravlje, malaksalim snagu, i svima bodrost i radost, Hristova djevice, naša pomoćnice.
Budi i nadalje straža našem prestonom gradu, i utvrdi ga u Pravoslavlju, pomozi vjernicima, podigni nedužne i tužne a usopštim roditeljima našim, braći i djeci, izmoli vječni pokoj i vječno spasenje, sveta Petko, Božja svetiteljko.
Svima pomozi, pa i meni ne odmozi. Dobre u dobru složi, i svako im dobro umnoži. Da se kroz tebe proslavi Bog u Trojici, navijek vijeka. Amin.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com