Galerija Centra za kulturu „Semberija” obilježava 35 godina postojanja, tokom kojih je domaćoj publici uspjela da predstavi djela nekih od najvećih slikara nekadašnje Jugoslavije, čiji radovi se nerijetko izlažu u poznatim svjetskim centrima.
Do 2012. godine Galerija je nosila ime najpoznatijeg slikara iz Bijeljine – Milenka Atanackovića i važi kao mjesto okupljanja vrhunskih autora, a u fundusu koji broji više od 240 djela, mogu se naći i slike i grafike Ratka Lalića, Milivoja Unkovića, Ismeta Mujezinovića, Edina Numankadića, Mustafe Skopljaka, Dževada Hoze…
Kustos bijeljinske Galerije Milijanko Miholjčić podsjeća da je Galerija od osnivanja1985. godine držala do visokih kriterijuma kada je riječ o izboru autora čija su djela izlagana u ovom prostoru.
– Od osnivanja Galerije do ratnih dešavanja 1992. godine kustos je bio Dragan Zarić, izuzetno strog, neko ko je dopuštao da budu izložena djela samo vrhunske vrijednosti. On je za to vrijeme uspio da osnuje značajan fundus, a dovoljno je samo reći da je Bijeljincima omogućio da vide djela Ismeta Mujezinovića, Branka Miljuša, Ante Kajinića, Miloša Šobajića i drugih sjajnih slikara – naveo je Miholjčić.
On je istakao da je od 1992. godine vođenje Galerije preuzeo slikar Božidar Milijašević, koji je uprkos ratnim događanjima uspio da organizuje izložbe radova eminentnih autora.
– Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ja sam se pridružio Božidaru i sjećam se da smo uz minimalna novčana sredstva, između ostalih, organizovali izložbe slika Save Šumanovića, Paje Jovanovića, Nikole Gvozdenovića, Ratka Lalića, Ljubice Mrkalj, i da su mnoge izložbe iz Bijeljine odlazile pred publiku u Banjaluku. Iako smo radili u teškim uslovima, taj period mi je ostao u najljepšem sjećanju – naglašava Miholjčić.
2005. godine Monografija o Milenku Atanackoviću
Godine 2005. Miholjčić je uz pomoć saradnice, istoričarke umjetnosti Ifigenije Vasilić, pripremio monografiju o Milenku Atanackoviću i organizovao izložbu na kojoj su predstavljene i slike ovog značajnog autora koje čuva Galerija BiH.
– To je bila jedna od najznačajnijih izložbi koju smo organizovali u čast poznatog bijeljinskog slikara. Galerija je imala njegova tri djela, Muzej Semberije dvije slike, ali smo zato Ifigenija i ja zamolili viđenije bijeljinske porodice da nam ustupe Atanackovićeve radove koje je, uglavnom, radio po narudžbi. Na kraju, u susret nam je izašla i Galerija BiH, tako da smo Bijeljincima priredili izložbu kakvu je teško ponoviti – dodao je Miholjčić.
Prije jedanaest godina pokrenuto održavanje Bijeljinskog likovnog salona
Prije jedanaest godina Milijanko Miholjčić pokrenuo je održavanje Bijeljinskog likovnog salona, a 2012. Galerija je iz zgrade Gradske uprave preseljena u novoizgrađeni Centar za kulturu.
– Iz godine u godinu sve je više profesionalnih likovnih umjetnika u Bijeljini, pa smo naziv Salona preformulisali u „Umjetnički salon” jer smo, osim slikarima, ponudili mogućnost i arhitektama, dizajnerima, vajarima i drugim umjetnicima da se predstave. Grad je sve bogatiji kvalitetnim mladim ljudima i drago mi je da Galerija nekima od njih može da pomogne u promociji. Ovom prilikom bih da najavim izložbu 3. marta, izuzetnog mladog grafičara Pavla Golijanina, koji je i tokom studiranja izlagao u ovom prostoru – kaže Miholjčić.
U istom mjesecu biće upriličena izložba Dragana Đorđevića pod nazivom „Velikani srpskog glumišta”. Planirano je i predstavljanje instalacije slikara Darka Juroševića iz Milića, koji je već izlagao u Bijeljini, dok će ove godine bijeljinska publika moći da pogleda i vrhunske akvarele Dragoslava Husara.
Od 1995. godine do danas u bijeljinskoj Galeriji organizovane su 233 izložbe, predstavljeno nekoliko hiljada umjetnika, a tokom ovogodišnjeg 12. Umjetničkog salona, biće objavljen prigodan tekst o istorijatu i tridesetpetogodišnjem postojanju ove značajne ustanove kulture.