Oni koji se bave poljoprivredom obično znaju reći da o oranju znaju mnogo, međutim dosta je improvizacije u ovom poslu, što zahtjeva bolju informisanost i edukaciju proizvođača kako bi pravilno proveli ovu važnu agrotehničku mjeru u proizvodnji. Tako je zimska brazda ocjenjuju stručnjaci garancija uspijeha.
Dubina zimske brazde trebalo bi da bude tridesetak pa čak i 35 santimetara, ako se parcela priprema za uzgoj korjenašica. Zimskom brazdom osigurana je kvalitetna priprema zemljišta za proljetnu sjetvu.
Mnogi poljoprivrednici prihvataju se redukovane obrade zemlje, smatrajući da će tako brže i uz manje troškove uzorati njive. Nije to loše, stava je struka, ali jedno je jasno, izričiti su “plug se prilikom oranja ne smije izostaviti”.
Često se postavlja pitanje da li zanemariti zimsku brazdu i okrenuti se redukovanoj obradi zemlje. Ipak stručnjaci su stava da se još uvijek na ovim prostorima treba pridržavati klasične obrade.
Upravo česte kliomatske promjene usloviće ocjenjuju da se riješi poseban zadatak u oranju kako bi se na vrijeme obezbijedila rezerve vlage.
Da li će proizvođači ipak pribjeći redukovanoj obradi zemlje, sud o tome određuje koji je usjev stasavalo na toj parceli, i koja će sljedeća kultura zagospodariti na toj njivi. Treba razmišljati o kvalitetnijem proizvodu jasna je struka.
Ratare od proljećne sjetve dijeli manje od mjesec dana, pa ukoliko to dozvole vremenski uslovi proizvođači bi trebalo da se posvete zatvaranju zimske brazde drljačom ili sjetvosrpemačem u jednom ili dva prohoda u zavisnosti od stanja zemljišta.
Đubrenje parcela počinje još s jeseni, pred osnovnu obradu zemlje. Obaveza je zaorati đubriva koja u sebi sadrže manji procenat azota, a više fosfora i kalijuma. Međutim slika s terena pokazuje da 99 odsto proizvođača ne primjenjuje ovu obaveznu agrotehničku mjeru.