Prodekan Medicinskog fakulteta u Foči Siniša Ristić rekao je da se specifičnost infekcije virusom korona ogleda u tome što još ne postoje jasni markeri koji mogu da ukažu da li će se klinička slika razviti ka blažem ili težem obliku.
Na predavanju u Bijeljini o temi “Radiološka dijagnostika infekcije kovid-19” sa posebnim osvrtom na ulogu i značaj CT imidžinga u dijagnostici i praćenju ovog oboljenja, Ristić je naveo da je kovid veoma kompleksno oboljenje koje karakteriše individualan tok.
“Riječ je o oboljenju sa autoimunim i autoinflamatornim karakterom koje se različito manifestuje. To je generalizovano oboljenje krvnih sudova, što znači da može da zahvatiti gotovo cijelo tijelo, a ne samo pluća”, rekao je Ristić.
On je ukazao na veliku ulogu radiologije, ne samo u dijagnostici, nego i u praćenju perioda u toku i poslije infekcije jer nije sasvim poznato kakve posljedice virus korona ostavlja za sobom.
Doktor Siniša Ristić, koji je u Bolnici “Sveti vračevi” angažovan kao stručni saradnik iz oblasti radiologije, predstavio je ljekarima bijeljinske bolnice novi koncept u ehosonografiji, takozvani “Pocus ultrazvuk” /Point of care/.
Ovaj kocept omogućava da se ultrazvučna dijagnostika bukvalno “donese” do pacijenta ma gdje se nalazio, uključujući i pacijente pregledane i liječene u kućnim uslovima, kao i pacijente u jedinicama intenzivne njege, one koji dolaze u urgentnu službu ili su u sanitetskom vozilu.
Ristić je naveo da to usmjerenje podrazumijeva obuku ljekara na nivou primarne zdravstvene zaštite, uključujući i ljekare urgentnih službi i jedinica intenzivne njege, da mogu da sa velikom preciznošću prepoznaju i dijagnostikuju bitne patološke poremećaje, koristeći ultrazvučnu dijagnostiku na mjestu susreta sa pacijentom.
To je specifična upotreba ultrazvučne medicinske dijagnostike u svrhu brzog skrininga pacijenta i prepoznavanja najbitnijih bolesti, patoloških procesa i stanja koji se odigravaju u trenutku pregleda.
“Danas postoji niz protokola za primjenu `Pocus ultrazvuka`, poput perioperativnog čiji je cilj vizuelizacija struktura vazdušnih puteva tokom njihovog obezbjeđivanja pri anesteziološkom radu ili procjena volumena cirkulišuće krvi prilikom transfuzije. Zatim postoji brzi protokol koji se koristi u traumatskim stanjima gdje se sonda postavlja na pet regija trbuha i grudnog koša radi detekcije vazduha u pleuralnom prostoru”, rekao je Ristić.
On je naveo da će sa razvojem android tehnologije u upotrebi biti ultrazvučne sonde za android gdje će uz pomoć softvera za ultrazvučni pregled ekran za ehografiju biti android.
“Ljekaru u budućnosti više neće biti dovoljan samo fonendoskop, nego će uz pomoć ultrazvučne sonde u svakom trenutku i za vrlo kratko vrijeme moći da dopuni svoj fizikalni pregled”, istakao je Ristić.
Nakon predavanja prisutnima se obratio i direktor bijeljinske bolnice Zlatko Maksimović koji je naveo da će 2021. u ovoj zdravstvenoj ustanovi biti godina ulaganja u znanje i da će svima zainteresovanima za napredovanje u službi to biti omogućeno.
