Badnji dan u semberskoj ravnici i u podmajevičkim krajevima izdvaja se po brojnim običajima i ritualima na seoskim gazdinstvima.
Semberskim selom Brodac pronijet je danas na Badnji dan okićeni badnjak. Sveto drvo provezli su seoskim sokacima konji, kočije i raspjevani konjanici, koje je pred portom Crkve Svetog Arhangela Mihaila okupio paroh ovog hrama. Badnji dan i Božić su praznici kada je porodica na okupu, kada se razmjenjuju želje za zdravlje, sreću, ljubav i mir među ljudima. Ukoliko je čovjek ispunjen optimizmom i dobrom voljom, mnoge od ovih želja će se i ostvariti u godini koja je pred nama, kažu Semberci.
Mještani ovog sela tradicionalno su pozdravljali konjanike koji su zastajali pored svake kuće i darovima kitili badnjak. Osjećaj je kažu poseban jer se ovaj lijepi običaj njeguje i prenosi na buduća pokoljenja.
Božić dočekujemo u veselju i u krugu brojne porodice kažu Semberci.
Na Badnji dan peku se i božićne pečenice.
Prazničnu atmosferu zatičemo u Brodcu pred domom porodice Jakovljević, gdje nam je domaćin Branislav u nekoliko minuta opisao kako se najradosniji hrišćanski praznik – Božić od pamtivjeka dočekuje i slavi u ovoj porodici.
Na Božić, rano ujutru, prva osoba koja dođe u dom ima poseban status i naziva se – polaznik ili radovan. Njena misija je da donese radost u kuću. Običaj je kaže Bransilav da božićnu pečenicu prvi proba polaznik.
Božić je pun rituala i simbolike, živopisnih radnji. Svi su običaji povezani sa porodičnim kultom i kultom ognjišta.
U ovim prazničnim danima porodicu Jakovljević posjetio je i njihov kum iz Srema. Naglašava da su srpski običaji svuda isti.
I kuda god da ste danas prošli širom semberske ravnice naišli biste na istu sliku. Na gotovo svakom seoskom gazdinstvu pucketa vatra, oko koje je okupljena porodica, komšije i prijatelji dok se peku božićne pečenice.
Na Busiji kod Lopara, mještani su tradicionalno usjekli badnjak, koji je prinjet u portu Crkve u Priboju. Običaje smo uvijek pratili, a od prije više od desetak godina smo organizovali da svi zajedno sječemo badnjak uz pjesmu i u veselju, kažu Majevičani.
Hrastovo drvo oduvek je važilo za simbol plodnosti. Istovremeno, badnjak predstavlja i samog Hrista, pa se zato često kaže da ovo mlado, za Srbe sveto drvo, dok razbuktava vatru na ognjištu, jarkim plamenom osvetljava ne samo dom, već i najmračnije delove ljudske duše, donoseći blagodet hrišćanskog mira i ljubavi.
Srbi su kroz vijekove čuvajući običaje, sačuvali i vjeru pravoslavnu.Sječa badnjaka pokazuje zajedništvo naroda na Majevici jer se na ovaj način njeguje tradicija i tradicionalne vrijednosti. BADNJAK, mlado cerovo ili hrastovo drvo, simbolizuje dolazak Isusa Hrista.
Praznici koji obiluju brojnim običajima iz godine u godinu okupljaju narod. Običaj tradicionalno sječenja badnjaka u parohiji pribojskoj okupio je mještane, to je smatraju veliki događaj koji donosi radost i veselje.
Na Majevici stari tradicionalni izvorni običaji odolijevaju svemu onome što je donijelo moderno doba, pa se tako običaji pamte i njeguju još od malih nogu, da bi se kroz život prenosili s koljena na koljeno i sa generacije na generaciju.
Očuvati običaje naroda i prenositi ih na pokoljenja dio je očuvanja identiteta srpskog naroda. Srpski narod najradosniji hrišćanski praznik Božić provodi u porodičnim okupljanjima oko badnjaka, u duhu zdravica, sloge i čestitki. Prazničnu sliku upotpunjuje učešće u liturgijskoj zajednici, ali i praznična trpeza, toplina doma i međusobna ljubav ukućana.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com